You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Knjiga je objavljena pod naslovom:<br />
Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.<br />
sebne vidove autosegregacije. Roditelji Romi koji od svoje djece zahtijevaju da<br />
prose, a ne da idu u školu, vrše poseban vid segregacije. Ovo je vid autosegregacije<br />
koji ima etničku kulturološku osnovu. Postoji i forma lične segregacije<br />
koju osoba sama nameće i forsira, svjesno ili nesvjesno. O tome govori esej br.<br />
2, u kome se radi o djevojčici manjinske nacionalne grupe.<br />
Vrlo vjerovatno je da u ponašanju djevojčice S. D. (esej br. 2) možemo naći,<br />
pored ostalog, i etničke predrasude. Dijete tog uzrasta ne može da shvati raskid<br />
braka izmeñu roditelja. Moguće je da S. D. podsvjesno okrivljuje sve pripadnike<br />
nacije svoga oca i ne želi da se druži sa djecom pripadnicima te nacije, ne želi da<br />
nosi očevo prezime. Moguće je da su razgovori u porodici uticali na ponašanje<br />
djevojčice. Poznato je da djeca upijaju sve implicitne i eksplicitne poruke koje<br />
donose komunikacije meñu članovima porodice. Kada se majka žali na ponašanje<br />
svoga muža, dijete to doživljava kao svoj lični problem. Osim toga, dijete ne<br />
može da shvati rastavu roditelja. U ovom slučaju djevojčica je vjerovatno shvatila<br />
da je otac ostavio nju, a ne samo majku. Nije rijedak slučaj da dijete okrivi<br />
sebe za rastavu roditelja. Ovaj aspekt problema ne treba zanemariti u daljem<br />
radu sa djevojčicom S. D. Zanimljivo je i impresivno šta sve nastavnica pokušava<br />
kako bi pridobila ovu djevojčicu da se uključi u vršnjački kolektiv. Uvažava i<br />
razumije ponašanje djevojčice. Sama kaže da ponešto ne razumije, ali sve što<br />
pokušava da uradi čini kao da je diplomirala psihijatriju, kao da poznaje principe<br />
i postupke grupne terapije. Nema sumnje da će njena nastojanja uroditi plodom i<br />
da će djevojčica prevazići autosegregaciju, koju podsvjesno nosi u sebi.<br />
Etnički kontekst segregacije prepoznajemo i u etničkoj netrpeljivosti. Naime,<br />
dovoljno je da u nastavnim planovima i programima te udžbenicima imamo<br />
negativan kontekst prema pripadnicima odreñene nacije i da dijete koje sjedi u<br />
učionici a pripada toj naciji doživi otvorenu ili latentnu osudu kolektiva. Ovo<br />
nije slučaj sa djevojčicom S. D. (esej 2) jer je u pitanju autosegregacija. Etnička<br />
segregacija podrazumijeva namjerno, direktno ili indirektno, svjesno ili podsvjesno<br />
izolovanje, osudu i separiranje pojedinaca ili grupa pripadnika drugog,<br />
odnosno manjinskog etnosa iz društvenog, radnog i kulturnog okruženja.<br />
Česta forma etničke segregacije odnosi se na religijsku netoleranciju. Na<br />
Balkanu ova netolerancija ima duboke istorijske korijene, ali moderna ekumenistička<br />
nastojanja svih konfesija ohrabruju i ukazuju na proces uvažavanja i<br />
novu kulturnu toleranciju koju prepoznajemo i u sistemu vaspitanja i obrazovanja<br />
u školama. Osim toga, škole su dužne da kod djece razviju toleranciju<br />
prema ateistima, kao i prema drugim vjerama. Inkluzija podrazumijeva isticanje<br />
dobrih strana svih konfesija, prava djece i odraslih da vjeruju na način koji žele,<br />
obučavanje mladih da razvijaju simedonijski karakter meñusobnih odnosa.<br />
Najbolji način borbe protiv etničke segregacije jeste razbijanje etničkih stereotipa<br />
ili predrasuda. Poznato je da se ove predrasude kod odraslih ljudi teško<br />
uklanjaju. Ajnštajn je rekao da je teže razbiti jednu predrasudu nego atom. Zato<br />
je kod djece mnogo lakše razviti uvažavanje i toleranciju, poštovanje različitosti<br />
32
Change language