Preuzmite - Dete Plus

More documents

Recommendations

Info

Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS. no retardirani pojedinac može biti doživljen kao predstavnik svih mentalno retardiranih iako on ima specifična svojstva. Na primjer, može biti agresivan, a stereotipima opterećeni promatrač reći će da su svi mentalno retardirani ujedno i agresivni, što nije tačno. Tabela 2: Stereotipi o inkluzivnoj nastavi Stereotipno gledište Gledište osloboñeno stereotipa o djeci sa posebnim potrebama o djeci sa posebnim potrebama Smetaju ostaloj djeci u razredu. Treba da budu u razredu sa ostalom djecom. Nastavnici redovne nastave ne mogu im Nastavnici redovne nastave mogu pomoći ovoj pomoći. djeci posebno ako se usavršavaju. Nastavu nije moguće držati kako treba ako u Uz humane pretpostavke inkluzije, u nastavi razredu imate dijete sa posebnim potrebama. možemo imati i djecu sa posebnim potrebama. Specijalna škola je korisnija za djecu sa Redovna škola je korisnija za djecu sa poseb- posebnim potrebama nego redovna. nim potrebama i možemo kombinovati rad ove dvije institucije. Redovna škola je trauma za dijete sa posebnim Redovna škola treba djeci sa posebnim potrebama. potrebama da ih socijalizuje, uvede u život. Inkluzija ukida specijalne škole. Specijalne škole se drugačije organizuju i uspostavljaju bolju vezu sa redovnim. Ljudi imaju vrlo malo znanja o djeci sa posebnim potrebama, a mnogi nemaju nikakvog iskustva u radu s njima. Vrlo često ćemo čuti kako neko iskazuje negativne stavove o inkluziji iako ne zna ni o čemu se radi, a o djeci sa posebnim potrebama zna tako što je vidio jedno ili dvoje ovakve djece u prolazu. Ovaj prototipski pristup predstavlja nesimedonijski karakter pojedinaca i kulture, odnosno sredine. Stereotipi u pravilu imaju iracionalnu dimenziju. Jedna od takvih iracionalnosti sadrži se u pristupu sve-ili-ništa. "Ako vjerujemo da svaki član pojedinačne socijalne grupe posjeduje sve atribute stereotipno povezane sa grupom, ovaj tip sve-ili-ništa razmišljanja može se smatrati iracionalnim" (Franzoi, 2000, str. 115). Ovdje ćemo lako prepoznati niz primjera iz svakodnevnog života koji se odnose na djecu sa posebnim potrebama. Zanimljivo je da nam stereotipno razmišljanje izmiče logici u svakodnevnom ponašanju. Na primjer, kada izañemo na ulicu očekujemo da ćemo od policije dobiti pomoć ukoliko nam ona zatreba, ali ne razmišljamo o tome da osobama sa posebnim potrebama treba mnogo više pomoći nego što im to može pružiti policija, a ujedno ne razmišljamo kakva je naša uloga u tome, da li bi naša pomoć usrećila neku od tih osoba ili joj olakšala ostvarenje cilja. Poznato je da ljudi cijene neku osobu ako ona sama sebe cijeni. Dostojanstveno držanje prije će pridobiti uvažavanje od drugih osoba nego samopotcjenjivanje. Od djece sa posebnim potrebama ne možemo očekivati visok nivo samocijenjenja, ali možemo uticati na podizanje ovog nivoa i na socijalno vršnjačko okruženje kao podršku samocijenjenju djeteta sa posebnim potrebama. 36
Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS. ZNAČAJ RANE INKLUZIJE Inkluzija za predškolce Socijalna prihvaćenost je jedna od najbitnijih pretpostavki sretnog i uspješnog života. Kulture sa izraženom simedonijskom orijentacijom imaju visok nivo socijalne prihvaćenosti za sve svoje članove. "Socijalni odnosi sa vršnjacima imaju najveći uticaj na razvoj i učenje tokom godina školovanja" (Odom i saradnici, 2006, str. 807). Istraživanje je pokazalo da su socijalni odnosi predškolaca sa vršnjacima visoko povezani sa prilagoñavanjem djece školskom okruženju i sa uspjehom u školi (Buhs, Ladd, and Herald, 2006). Drugo istraživanje pokazalo je da su rani odnosi sa vršnjacima ključni za dugoročnu socijalnu prilagoñenost tokom kasnijeg života (Bagwell, Schmidt, Newcomb, and Bukowski, 2001). Socijalni odnosi u predškolskoj dobi nisu ključni samo za školski uspjeh, nego i facilitator za socijalne kompetencije. U Bosni i Hercegovini 6–7% predškolaca pohaña obdaništa. Ne postoje podaci koliko je djece sa posebnim potrebama u ovoj dobi obuhvaćeno bilo kakvim institucionalnim tretmanom. Uobičajeno je da se kod nas roditelji nose sa problemima svoga djeteta sve do polaska u školu, a nije rijedak slučaj da roditelji kriju onesposobljenje i hendikepiraju dijete sve do trenutka kada ono polazi u školu. Pri polasku u školu vrši se testiranje sve djece da bi se procijenile njihove sposobnosti i predznanje. To je trenutak kada roditelji moraju da se susretnu sa realnošću, da saslušaju mišljenje i preporuke stručnjaka, da prihvate prijedlog za komisijski pregled tima za kategorizaciju. Neki od tih roditelja nisu svjesni koliko je značajno da njihovo dijete bude u društvu vršnjaka, da iskusi vršnjačke kontakte ma koliko oni bili ugodni ili neugodni. Izolujući svoju djecu od vršnjaka, roditelji im čine lošu uslugu obezbjeñujući socijalnu odbačenost i izolovanost za njih. "Rana socijalna odbačenost od strane vršnjaka nastavlja se tokom godina školovanja i predstavlja jak prediktor školskog neuspjeha u adolescenciji" (Odom i saradnici, 2006, str. 807). Postavlja se pitanje kako djecu sa posebnim potrebama uključiti u vršnjačke aktivnosti u uslovima kada nemamo pretpostavke da to bude preko obdaništa. Kada su se svojevremeno SAD susrele sa ovim problemom, pokrenule su kampanju da u učionicama redovne nastave obezbijede specijalnu edukaciju za djecu sa posebnim potrebama. "Za predškolsku djecu sa onesposobljenjima pokrenuta je inicijativa u Sjedinjenim Državama kojom bi se obezbijedio specijalni obrazovni servis u učionicama sa normalno razvijenom djecom" (ibidem, str. 807). To što su SAD svojevremeno učinile, a Italija prije trideset godina, u BiH tek danas počinjemo. Vršnjačka grupa u inkluzivnoj interakciji može obezbijediti viši nivo uzrastu primjerenih pozitivnih modela koji razvijaju kognitivne, emocionalne, socijalne i 37
Page 1 and 2: Knjiga je objavljena pod naslovom:
Page 33: Knjiga je objavljena pod naslovom:
Page 85 and 86:
Knjiga je objavljena pod naslovom:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161:
show all

Preuzmite - Dete Plus

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?