Pokla- njati treba iz ljubavi TEMA BROJA: KRIZA ... - Školske Novine

More documents

Recommendations

Info

10 www.skolskenovine.hr Napisao prof. dr. sc. Mirko Brazda Poput velikog broda Brač se usidrio u privlačnom prostoru dalmatinskog otočja, na sutoku kopnenih i na raskrižju pomorskih putova. Brač je veliki otok površine 394,57 četvornih kilometara. Najveći je otok u dalmatinskom otočju, a Vidova gora, ili po domaćem svevid vidovica, sa svojih 778 m predstavlja i najviši vrh jadranskog otočja, s kojega za vedrijih dana pogled seže čak do dalekih obala Italije. No, pođimo stopama Vladimira Nazora, putovima kojima je kročio taj veliki pjesnik. Rodna kuća u Postirima Uz posjet pjesnikovoj rodnoj kući dobro bi bilo pročitati i koju od Nazorovih pjesama koja bi motivski bila povezana s prvim uspomenama iz života. Možda bi bilo dobro pročitati pjesmu Il primo canto, posvećenu majci, u kojoj pjesnik progovara o ljubavi prema majci, ali i o nastojanju da se oslobodi utjecaja „talijanske lektire“ i da se lirski očituje u hrvatskom književnom jeziku. „Nazor je najhrvatskiji, najpatriotskiji pjesnik“ - napisat će o njemu Matoš. Inače, rodna kuća Vladimira Nazora u Postirima (ime je najvjerojatnije nastalo od latinske imenice pastura, što znači pašnjak) već desetljećima stoji oronula i pomalo zapuštena. Tek jedva vidljiva spomen ploča svjedoči da se u toj kući rodio Vladimir Nazor. Sam Nazor o svom rodnom mjestu piše: „Rodih se u gradiću na žalu morskoga kanala. Pred njime more s jedrenjačama i parobrodima koji prolaze, a da ponajviše i ne ulaze u pristanište; s one strane vode daleko ljubičasto kopno, s dugom gorskom kosom: za gradićem krševit kraj našaran zelenilom vinograda i maslinika. Ne vidjeh ga od svoje pete ili šeste godine, ali ga se i sada rado sjećam. Pamtim i koješta što sam u njemu doživio...“ Postira su mjesto u kojem je proveo djetinjstvo i kamo ga je stalno vukla čežnja za povratkom. „Nazorovi dani“ Osnovna škola u Postirima nosi ime Vladimira Nazora od 1966. godine. Svake se godine krajem svibnja održavaju u Postirima „Nazorovi dani“, tijekom kojih se učenici natječu s najboljim literarnim radovima na temu „Nazor i mi“, a svake godine organizira se i radionica za učenike. Proš- le godine, kada se obilježavala 60. obljetnica Nazorove smrti, projekt radionice glasio je Revitalizacija Eko muzeja - pustinja mudrosti Blaca. Naime, pustinja Blaca sa svojim samostanskim kompleksom u kojemu je astronomski opservatorij i knjižnica s 12.000 knjiga, još nije postala sastavnim dijelom turističke posjete Brača. Otežavajuća je okolnost i što je uvala Blaca, do koje se može doći samo pješice, udaljena od središnjeg bračkog naselja Nerežišća oko dva sata hoda, a od Bola, najstarijeg obalnog i najljepšeg mjesta na Braču, čak četiri sata. Upravo su „Nazorovi dani“ prava prigoda za škole da planiraju svoj posjet Braču i Postirima, posebice kad je riječ o literarnim i recitatorskim grupama. Jedna od prethodnih radionica, u sklopu ”Nazorovih dana“, bila je posvećena i Pučišćima. To je grad „kamena i mora“ u kojem se živi na kamenu, za kamen i od kamena, i zaista je ovdje kamen početak i kraj svega što život znači. Klesarska škola utemeljena je 1906. s vrijednim izložbenim prostorom koju će vam rado pokazati „muški od zanata“ ove škole, nastavnici klesari. Idila Bobovišća No, vratimo se Nazoru. Godine 1936., kada mu je obiteljska kuća bila obnovljena, seli na Brač u kuću svojih roditelja, u Bobovišća. Tu na rodnom otoku, u tihoj mirnoj kući, u kojoj je proveo dio djetinjstva i mladenaštva, živi povučeno sa svojim knjigama i uspomenama iz djetinjstva, razmišlja i piše. Negdje u dalekom sjećanju pojavio se dječak s otoka i zapjevao: „Ali večeras pri svijeći na malom stolu skočit će iz mene, sav blistav, topao i šumoran, moj prvi ditiramb, a prvi će mu stih biti: I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče...“ U atmosferi rodne kuće i rodnog sela Nazor zapisuje: „Sve razdajem, ali svoje vrijeme ne dadoh nikada, pa ne dajem ni dandanas, ma baš nikome. Ni rodbini, ni znancima. Ono je moje pravo bogatstvo. A da budeš gospodar svoga slobodnog vremena, moraš moći i znati biti sam. Egoizam? Možda. No samo tako znam živjeti. A od dosade nisam još nikada trpio!“ Vrativši se u obnovljenu roditeljsku kuću tridesetih godina prošlog stoljeća oduševljeno piše: I ja sam ovdje našo što i tražim, Sve što se desi bješe dim i san. Očevom vodom opet grlo vlažim Očevim vinom bivam danas pijan. odgojno-obrazovna aktualno praksa ZemLjoPIS Upoznajmo Hrvatsku: Otok Brač (skica za seminarsku ili maturalnu radnju) Nakon dolaska Nazor je marljivo uređivao kuću, ali još više i okućnicu. Sadio je borove, čemprese, bršljane i uporno masline. Kad već spominjemo masline, recimo i to da je u doba mletačke republike na Braču vrijedilo pravilo u kojem se kaže kako se „certifikat za ženidbu“ može izdati svakoj muškoj osobi koja je zasadila bar stotinu maslina. „Tri sestrice“ Tih je godina Nazor zapisao: „Prošlih godina posadih 100 borića, 100 čempresa...“ Odlučio je trajno ostati i skrasiti se u toj luci mira i spokoja, u vremenu koje samo njemu pripada, no tu nakanu nikada nije ostvario. Osim u svojim pričama i pjesmama Nazor je, dakle, ostavio vidnih tragova ukrašavajući vrtove, zelenilo oko kuće, a podigao je na brežuljku iznad kuće čak i „kulu“ od kamenja koje je sam skupljao. Na vrhu Kargadura, na sjevernoj strani uvale, na strmoj litici podigao je tri nevelika dorska stupa povezana arhitravom - Nazorova akropola (ili „Tri sestrice“, kako mještani zovu taj toranj) - na kojima su urezana slova I, O, A kao spomen na njegove tri sestre - Irmu, Olgu i Amaliju. Na stijeni pored stupova urezao je sviralu i grčki ispisao ime slavenskog boga Pana. Tu je često znao dolaziti i pod borom u hladu sjediti i odmarati se. Na jednom mjestu zapisuje: Svoj život c’jeli gradio sam tornje Od r’ječi, sanjo kule na vrhuncu Da dignut njima u predjele gornje Otvorim dušu vjetrima i suncu. A danas - stoji toranj od kamena na vrhu iznad moje kuće. Gleda na staze moga djetinjstva... broj 18 • Zagreb • 4. svibnja 2010. Putovima Vladimira Nazora U četvrtak, 6. svibnja, navršava se godišnjica smrti poznatoga geografa i sveučilišnog profesora Mirka Brazde, koji je bio i redoviti suradnik Školskih novina, objavivši u zadnjih desetak godina na stranicama našega lista veliki broj tekstova pod zajedničkim naslovom Upoznajmo Hrvatsku. Jedan od tih tekstova, posvećen Vladimiru Nazoru i otoku Braču, pisan uz 60. obljetnicu Nazorove smrti, pronađen je u rukopisu na autorovu radnom stolu. Članak je iz rukopisa prepisao autorov sin, a ovdje ga zbog ograničenog prostora objavljujemo u skraćenom obliku Pustinja Blaca Nazorova rodna kuća u Postirima U Bobovišćima je napokon našao svoju „luku mira“, ali ne zadugo: obiteljska kuća u kojoj je Nazor proveo djetinjstvo i u koju se vratio pod starost Spomenik Nazoru u Bobovišćima Što je ostalo od „luke mira“? Ovdje podno „akropole“ dobro je upriličiti „sat na otvorenom“ i usredotočiti se na promjene koje su se događale i događaju na otoku, pa se od Nazorovih zapisa punih ljubavi, opisa i sjećanja, ne može naći gotovo ništa, sve je dograđeno, novosagrađeno, akropola je doslovce zagušena novim gradnjama, „vikendicama“ od kojih samo neke imaju izgled bračkih kamenih kuća. Promjene su više nego vidljive, pa se i nehotice ponovno nameće Nazorovo pitanje: „Jesam li doista doplivao u svoju luku mira?“
oj 18 • Zagreb • 4. svibnja 2010. aktualno svijet 11 www.skolskenovine.hr Na nedavno održanom natjecanju studenata inovatora u San Franciscu natjecale su se ekipe s 15 američkih sveučilišta. Sponzoriran od Nacionalne udruge sveučilišnih inovatora i izumitelja, ovaj događaj usredotočen je na nove ideje koje istodobno ispunjavaju zahtjeve i potražnju na tržištu te pristupaju rješenju nekih društvenih problema. Natjecanje studenata inovatora ove je godine održano u Muzeju znanosti u San Franciscu. Ekipe američkih sveučilišta izložile su svoje izume, koje planiraju promovirati putem tvrtki koje su isto tako sami stvorili. Tim s Politehničkog instituta Rensselaer iz države New York izradio je prijenosnu spravu za pročišćavanje vode. Nadaju se da će je moći prodavati svuda u svijetu za samo jedan dolar. Izumi za pomoć siromašnima Dave Perry iz istog tima kaže da bi taj filtar mogao pomoći milijardi ljudi u svijetu kojima nije dostupna pitka voda: „Ti ljudi pune svoje prazne boce onečišćenom vodom punom mikroorganizama koji uzrokuju dizenteriju. U ovom bi slučaju tu prljavu vodu samo začepili filtrom koji se nalazi u čepu, pa bi im stiskanjem boce izlazila čista voda koju odmah mogu piti.“ Ekipa sa Sveučilišta Colorado State razvila je proizvode namijenjene ženama u ruralnim sredinama zemalja u razvoju: osim još jednog sustava za pročišćavanje vode, tu je porodiljska oprema za primalje u bolnicama. Jedan je student u sklopu doktorata sa Sveučilišta Brown izumio sustav za odlaganje kompaktnih fluorescentnih svjetiljki koje sadrže opasnu živu. Također, budući inženjeri sa Sveučilišta Northwestern napravili su proizvod namijenjen za nedonoščad koja mora biti uz majku - metoda zvana „majčinska njega na klokanski način.“ To je popularna alternativa inkubatorima u nerazvijenim zemljama, no ona predstavlja rizik od apneje, odnosno prestanka disanja za vrijeme spavanja. Uređaj kojeg su razvili ovi studenti nadgleda disanje djeteta i aktivira alarm ukoliko dođe do problema. Jedna od studentica iz tog tima, Yale Sun, pomaže u promidžbi te naprave i već je bila uključena u klinička ispitivanja u Južnoj Africi: „Sve je to vrlo uzbudljivo, ali i veliki izazov. Imam priliku osobno razgovarati s majkama uključenima u klinička ispitivanja, upoznati ih i dobiti njihovu povratnu informaciju - to je stvarno uzbudljivo.“ Još je jedan od izuma prijenosni ventilator koji bi se mogao koristiti u slučaju pandemija, ali i nestašica u zemljama u razvoju, kaže liječnik Matt Callaghan sa Sveučilišta Stanford i pojašnjava: „U Indiji, Kini ili Africi potreba nije nešto što će se možda dogoditi, već je to svakodnevni problem: primjerice, na tisuće ljudi tjedno umire samo zato što u operacijskoj dvorani nema ventilatora, jer su preskupi.“ Ovaj se tim sa Stanforda nada da će svoj SaD model moći prodavati za 300 dolara, što je samo djelić cijene većih bolničkih ventilatora. A ekipa Sveučilišta Brown izumila je kolica za prijevoz vode za afričko trži- Natjecanje u organizaciji američkih sveučilišta Studenti inovatori rješavaju društvene probleme Na natjecanju studenata inovatora u San Franciscu, studenti sa sveučilišta diljem SAD-a predstavili su svoje izume koje namjeravaju plasirati na tržištima gdje za njih postoji potreba: od pojednostavljenog filtra za vodu namijenjenoga krajevima u kojima je nema dovoljno, do prijenosnih ventilatora za bolnice zemalja u razvoju šte. Njihova tvrtka već prodaje štednjake na solarni pogon, napravljene od recikliranih plastičnih vrećica u Istočnoj Africi, a ova kolica - čiji su kotači napravljeni od IsTRAŽIVANjE ZNANsTVENIKA I PEDIjATARA Učestalo pisanje tekstualnih poruka ma mobitelu (SMS), koje je uobičajeno u većine mladih, može postati ovisnost i prijeći u patološko stanje, kažu američki pedijatri. Problem je, doduše, još premalo istražen, ali Sherry Turkle, profesorica socijalnih studija i tehnologije na Tehnološkom institutu Massachusetts u Bostonu, polazi od toga da takvo komunikacijsko sredstvo postojano narušava razvoj mlade generacije. Turkle je dulje od tri godine raščlanjivala mladenačko ponašanje, a zabrinjavajuće stanje zbog sve češćih tekstualnih kontakata putem prijenosnih telefona uočio je i Martin Joffe, pedijatar iz Greenbaya u Kaliforniji. On je proveo studiju s mladima u dvije srednje škole. Pritom je otkrio da postoje učenici koji su dnevno slali i stotine SMS-a. Prema istraživanju marketinške tvrtke Nielsen, mladi je Amerikanac u tri mjeseca poslao i primio ukupno oko 7000 SMS-ova, dakle 80 po danu ili skoro pet u jednom satu tijekom 16 sati, koliko je budan tijekom dana. Je li pretjerano slanje tekstualnih poruka mobitelom bolest? Marljivi terapeuti već su otkrili razna oboljenja, koja nakon određene medijske buke opet padnu u zaborav. Nije sasvim neosnovano stajalište psihologa i pedijatara, koji SMS kao nematerijalni oblik ovisnosti, pa i ovisnost od igara, ne smatraju ozbiljnim poreme- ćajem osobnosti. To nudi zadovoljavanje socijalnih potreba i osigurava mladima njihovu pripadnost skupini u teškoj fazi traženja identiteta. Psihološka analogija kaže da već i sam signal dolazećeg SMS-a može voditi do pojačanog rada hormona sreće, prenosi hamburški istraživač Peter Wippermann saznanje kanadskih znanstvenika. „To je jedna vrsta medijalnog izmjenjivanja nježnosti kao zamjena za fizičku pri- recikliranih guma - namjeravaju prodavati za manje od 10 dolara po komadu. Ona bi malim afričkim farmerima omogućila dopremu vode na njihovu zemlju i tako im produljila plodnu sezonu te priskrbila obiteljima dodatni prihod. spoj tehnoloških inovacija i poslovnosti Sve natjecateljske ekipe dobile su određenu financijsku pomoć od Nacionalne udruge sveučilišnih inovatora i izumitelja. Humera Fasihuddin zadužena je za savjetovanje studenata kako da sami pronađu investitore, dobiju vladina odobrenja za svoje izume i promiču ih na tržištima gdje bi mogli biti potrebni: „Ovi su studenti shvatili da mogu riješiti neke društvene probleme, a istodobno i zaraditi. A uz zaradu mogu postati samoodržive tvrtke koje će nanovo investirati svoje prihode za neko dobro.“ Humera Fasihuddin kaže da su ovi ambiciozni studenti pravi primjer društveno svjesnih stručnjaka koji spajaju tehnološke inovacije i svoj dar za poslovnost. Prema VOA News Priredila Ivana Čavlović Kad SMS postane ovisnost Mladi mjesečno pošalju više od 2300 tekstualnih poruka. Znanstvenici upozoravaju da to dugoročno uzrokuje teškoće u školi, smetnje pri spavanju i njihovu razvoju uopće snost“, kaže Wippermann. Mladi su u istraživanju priznali da kasno u noć odgovaraju na SMS poruke. To vodi do poremećaja u spavanju u određenoj dobnoj skupini, koja je ionako osjetljiva. Liječnici rizikom smatraju pojavu straha i smetnji u pažnji kao i probleme u školi, ali i ortopedske smetnje, poput upale ligamenata zbog preopterećenja ruke. Česta i pretjerana uporaba palca vodi do „mišićno-skeletnih smetnji“, kakve su poznate kod osoba koje rade na računalu, upozorava Peter W. Johnson, liječnik radne medicine na Sveučilištu Washington u Seattlu. Za znanstvenicu Sherry Turkle u prvom su planu spoznajni i razvojni problemi. Kad su tekstualni kontakti postali vrlo jednostavni, tinejdžeri su za svaki svoj potez tražili savjet i odobravanje roditelja. Na taj se način neće naučiti samostalno donositi odluke, a da se ne govori o očiglednim smetnjama u usredotočenosti i učenju. Možda će „prividno komuniciranje“ uskoro potisnuti fizičko. Prema ispitivanju Instituta za demoskopiju Allensbach samo još 36 posto tinejdžera u dobi od 14 do 18 godina prednost daje osobnom razgovoru ispred komuniciranja e-poštom ili SMS-om. Prema Die Welt Pripremio Željko Medvešek
Page 1 and 2: str. 4 Broj 18 (2758) • Godina LX
Page 3 and 4: oj 18 • Zagreb • 4. svibnja 201
Page 9: oj 18 • Zagreb • 4. svibnja 201

Pokla- njati treba iz ljubavi TEMA BROJA: KRIZA ... - Školske Novine

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?