Pokla- njati treba iz ljubavi TEMA BROJA: KRIZA ... - Školske Novine

More documents

Recommendations

Info

22 www.skolskenovine.hr UKRATKO PRIVLAKA Napiši to srcem Nekada davno u mraku povijesti ljudi su željeli poslati poruke. Zapalili bi drvo i netko bi shvatio sa se nešto događa. Ali požar bi se proširio pa su ljudi zaključili da to nije dobar način. Zatim su naučili čitati znakove koje su ucrtavali u kamen ili drvo. Ubrzo su pripitomili konje pa su poruke brže putovale. S istoka je polako u upotrebu ušao papir, a na njemu se pisalo različitim sredstvima. Glasnici su na konjima nosili pisma, a budući da su putovanja dugo trajala trebalo je odmoriti konje. Mjesta za odmor zvala su se poste i od toga potječe naziv današnjih pošta. Tako je počela radionica etnološke i ekološke skupine koju vodi učiteljica Marija Tanocki u Osnovnoj školi Stjepana Antolovića u Privlaci i Hrvatskih pošta. Pisali su čestitke koje su istoga sata dobile pečat i ubačene u poštanski sandučić. Zatim su došli poštari koji su ispraznili sandučić i odnijeli čestitke u poštu. Radionica je bila vrlo uspješna, jer su roditelji zajedno s učenicima otkrili zaboravljene radosti slanja dobrih vibracija putem pisane riječi. Kažu psiholozi da kroz svaki grafem prolazi energija pisca pa stoga i svi sudionici te zanimljive radionice vjeruju da su poslali puno radosti i ljubavi u svojim čestitkama. To još jedan primjer dobre suradnje škole i lokalne zajednice, a Hrvatske pošte otvorene su doista za sve. (Marija Tanocki) BAKAR Kreativna radionica U povodu Dana planeta Zemlje održana je kreativna radionica u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Bakru za predškolsku i školsku djecu. U lijepom knjižničnom prostoru okupilo se dvadesetak mališana pod vodstvom dizajnerice Ivone Miloš te su crtali različitim bojicama stabla, livade, voćnjake, vrtove, potoke, jezera, more, rijeke, odnosno sve zeleno i plavo što pozitivno utječe na čovjeka, kao i ono što ugrožava i zagađuje zrak i čovjekov okoliš. To je bilo pravo poslijepodne dječje kreativnosti i druženja u kojem su djeca obilježila crtežima ono što već znaju o ekologiji i zalaganju za očuvanje okoliša. Svoje radove uz pomoć voditeljice djeca su izložila na panoe u bakarskoj knjižnici. (Ivan Šamanić) VELIKA GORICA Dan Zemlje Cjelodnevnim događanjima u Osnovnoj školi Eugena Kumičića u Velikoj Gorici, popraćenih nizom zanimljivih predavanja, učeničkih prezentacija i radionica, na kojima su sudjelovali učenici i učitelji, ali i predstavnici Gradske uprave, obilježen je 22. travnja 2010. Dan planeta Zemlje te četiri desetljeća od prve organizirane proslave tog dana, koji se u Hrvatskoj organizirano obilježava od 1990. Učenici iz ekoloških skupina pripremili su za taj dan brojne prikaze o uštedi energije i očuvanju okoliša radi buđenja zanimanja za ekološke teme. Naročitu pozornost učenika pobudile su radionice, koje su vodili pripadnici svih četiriju školskih ekoloških skupina, pojačanih članovima biološke i grupe mladih kemičara. Zajednički su svim sudionicima pokazali potrebu promjene vlastitoga životnoga stila u smjeru 5R koncepta (Rethink - promisli, Reduce - uštedi, Reuse - ponovo iskoristi, Repair - popravi i Recycle - recikliraj), radi zdravijega i kvalitetnijega života. Time su učenici, na sebi svojstven način, poslali poruku odraslima da se samo zajedničkim snagama svih u društvu može planet Zemlja učiniti mjestom ugodnoga življenja za sljedeća pokoljenja. (Neven Topolnjak) KLENOVNIK Dan planeta Zemlje U povodu Dana planeta Zemlje, skupina učenika Osnovne škole grofa Janka Draškovića iz Klenovnika, koja ima status međunarodne ekološke škole i njihove učiteljice Božica Bunić, Vesnica Kišiček i Karmelka Car te predstavnici tehničkog osoblja Saša Kralj i Ivica Cuković uputila se 20. travnja nakon održane nastave na upoznavanje jedne od nedovoljno ispitanih prirodnih znamenitosti toga kraja, spilje pri Repnjaku. Na putu od škole do spilje učenici su upoznavali i prepoznavali trputac, rusomaču, stolisnik, gavez, maslačak, mrtvu koprivu i drugo ljekovito bilje o kojem su učili na satovima prirode. Prekrasne spiljske ukrase te njezine skrivene stanovnike zabilježili su objektivom fotoaparata. (K. C.) suradnici javljaju Predavanje je nastavak uspješne suradnje mjesta i škole radi zaštite biljaka, životinja i okoliša U Osnovnoj školi Brod Moravice velika se pažnja posvećuje prirodi i zaštiti okoliša. Zbog toga djelatnici i učenici uspješno surađuju s mnogim udrugama pa tako i s lovcima. U zimskim mjesecima kad i lovci i djeca mogu samo promatrati i pomagati životinjama u svojoj bliskoj okolici, organizirali su zanimljivo predavanje o životinjama iz zavičajnih šuma. Stručnjak za provođenje lovne gospodarske osnove u Lovačkom društvu Srndać Valter Crnković održao je u školi predavanje Zaštita životinja zimi. Svi su učenici sa zanimanjem pratili fotografije životinja, upoznali njihova obitavalištima, način prehrane, a najzanimljivije je bilo slušati glasanje ptica i pritom ih prepoznavati. Predavač je upoznao djecu i s radom lovaca zimi kada napada mnogo snijega kao ove godine, a životinje ostaju bez hrane. Upozorio je djecu da, iako smo u vrlo Drugu godinu za redom nastavlja se projekt pod nazivom Alpe-Jadran međunarodna razmjena učenika iz Hrvatske i Slovenije. Početak suradnje bio je između dviju prijateljskih općina Dol pri Ljubljani i Rogoznice, a nastavilo se i između Osnovne škole Janka Modra i Rogoznice. Prve je godine tema zajedničkog projekta bila tolerancija, a ove godine ekologija. U projektu sudjelovalo je desetero učenika petoga, šestoga i sedmoga razreda iz Rogoznice i isto toliko učenika iz slovenske škole te po troje učitelja i ravnatelji obiju škola. broD moraVICe Zaštita životinja Stručno izlaganje uz zanimljive projekcije bliskom suživotu sa šumskom zajednicom, ne smijemo ometati životinje vikom i nedoličnim ponašanjima te uništavati okoliš, što sada vrlo često susrećemo. Naučio ih je i čime se ptice mogu zimi prehranjivati te kako izraditi jestive loptice od loja i sjemenki za hranidbu ptica. Prema programu ekološke škole i uputama lovaca, ekolozi su i njihova voditeljica Vesna Pintar-Grgurić izradili jestive loptice te ih objesili na stabla u okolici škole. Tako su učenici cijele zime mogli Učenici iz Rogoznice bili su smješteni kod obitelji svojih prijatelja, a troškove putovanja snosile su Općina i Turistička zajednica. Učenici su se vrlo lako sporazumijevali. Zajedno su izrađivali slovenske dijelove narodne nošnje, upoznavali njihove tradicionalne kolače i na satu domaćinstva ih zajedno pripremali. Uočili su da ni u nas ne bi bio na odmet neki sat domaćinstva. Tu se točno primijetilo da neki učenici imaju određene radne navike za razliku od drugih koji su smatrali da ih to baš ne treba zanimati. broj 18 • Zagreb • 4. svibnja 2010. Osnovna škola kroz prozor promatrati sjenice, zebe, vrapce, crvendaće i druge ptice kako zahvalno dolaze u njihovu blizinu i iznad velikoga i dubokoga snijega dobivaju hranu. U proljeće ptičice su počele savijati gnijezda u kućicama koje su im prošle godine postavili lovci. To predavanje samo je nastavak uspješne suradnje mjesta i škole u zajednici radi očuvanja biljaka, životinja te okoliša u kojem svi žive i djeluju. HrVatSKa-SLoVeNIja Projekt Alpe-Jadran Dijana Arbanas Međunarodna razmjena učenika Zajednička ekološka akcija Početak suradnje bio je između prijateljskih općina Rogoznice i Dol pri Ljubljani, a nastavilo se i uključivanjem osnovnih škola Imali su i zajedničke sportske susrete te likovne i plesne radionice na temu zajedništva, prijateljstva i međusobnoga boljega upoznavanja. Pojasnili su osnove pčelarstva, koje je vrlo zastupljeno u njihovom kraju. Učenici su također posjetili Škocjansku jamu i Arboretum u kojem je bio Julski park s dinosaurima u prirodnoj veličini. Sudjelovali su i u njihovoj ekološkoj akciji vezanoj za Dan planeta Zemlje pod geslom Čista Slovenija za jedan dan. Bili su iznenađeni odazivom njihovih mještana i to je poticaj da se i u nas ustraje u podizanju svijesti učenika vezanih za ekologiju. Na kraju su izradili brošuru na oba jezika sa zajedničkim fotografijama i dojmovima. Vrijeme provedeno zajedno na kraju je bilo prekratko i rastanak je bio emotivan i svi su se složili da jedva čekaju ponovni susret u Rogoznici krajem svibnja. Diana Goleš
oj 18 • Zagreb • 4. svibnja 2010. suradnici javljaju 23 www.skolskenovine.hr Laganim je koracima još jedno pokoljenje došlo do kraja svoje srednjoškolske pustolovine. Naime, poštujući tradiciju, 17. travnja, održana je velika maturalna zabava, prvi put u porečkoj ljepotici, novosagrađenoj dvorani Žatika. Veličini tog okupljanja pridonio je i prostor koji je omogućio da maturanti održe zajedničku zabavu, što prijašnjih godina nisu mogli. Okupljenim učenicima, prijateljima, roditeljima i profesorima obratili su se ravnatelj Krešimir Bronić te gradonačelnik Edi Štifanić. Njihova je dobra suradnja pridonijela da upravo Žatika bude ovogodišnje mjesto održavanja maturalne zabave. Atmosferu je zagrijao lokalni bend te je pozitivnu energiju iza ponoći nastavio širiti i Gogo Dee Jay plesnim ritmovima koji su i one najsramežljivije doveli do prostranoga plesnoga podija. Dvorana je vrvjela ljepoticama, zanosnim frizurama, lepršavim haljinama te uglađenim dečkima. Cijela je večer bila ispunjena glamurom i profinjenošću. Svaki od šest prisutnih razreda izveo je nekoliko svojih točaka: plesa, glume ili pjesme. Osim zasebnih točaka, svi su maturanti zajedničkim snagama otpjevali i Gaudeamus, za vrijeme kojeg je mnogima krišom potekla i pokoja suza. Ples s roditeljima bio je veličanstveno lijepa slika. Naime, vidjeti sve te silne majke i očeve na jednom mjestu kako ponosno, s osmijehom promatraju svoje, sada već odraslo, dijete, bilo je svima ugodan prizor. Zabava je potrajala sve do ranih jutarnjih sati. Bez obzira na silan umor i tremu, mnoštvo drugih pozitivnih osjećaja koji su preplavili te mlade ljude, rezultiralo je komentarima da bi najradije ponavljali razred kako bi ponovili takvu večer. ZaDar Aktualnosti VIrje Druπtveni dom Zeleni grad na Forumu U sklopu obilježavanja Zelenih dana grada Zadra i u organizaciji Radija 057, zadarski je Forum postao izložba na otvorenom pod nazivom Zeleni grad. Najmlađi iz dječjih vrtića Radost i Sunce tom su prigodom oslikali 18 kućica koje su građani mogli razgledati na trgu u povodu obilježavanja Dana planeta Zemlja. A kako se turistička sezona bliži svom početku potraga za vrsnim kuharima upravo počinje, pa je stoga Obrtnička škola i Obrtnička komora Zadarske županije imenovala komisiju za polaganje majstorskih ispita za zvanje kuhara, koju čine Renato Kraljev, Petar Pera, Branko Tičić i Josip Vrsaljko. Pred tom komisijom ovih su dana majstorski ispit polagala šestorica kuhara, a novi je termin predviđen za rujan. Svečana akademija povodom ustoličenja zadarskoga nadbiskupa mons. dr. Želimira Puljića održana je u HNK Zadar čiji je program osmislio i vodio Livio Marijan. U prigodnom programu nastupili su glumci Kazališta lutaka pod vodstvom Milene Dundov, Mješoviti pjevački zbor Svete Cecilije iz Preka i klapa Condura Croatica iz Najmlađi iz dječjih vrtića oslikali su 18 kućica koje su građani mogli razgledati na trgu Pore» Nina pod ravnanjem Ive Nižića, muški pjevački zbor Gospe Ldoretske iz Arbanasa pod ravnanjem Žana Morovića, Djevojački zbor Glazbene škole Blagoja Berse iz Zadra i svirači fanfara, klapa svećenika Sveti Zoilo, pučki crkveni pjevači iz Paga, solisti Ante Gospić i Branimir Buturić te Zbor mladih Zadarske nadbiskupije Sveti Krševan. Na akademiji je uprizoreno nekoliko odlomaka prvog hrvtskog romana Planine Petra Zoranića te napjevi srednjovjekovne latinske i glagoljaške baštine Zadarske nadbiskupije. A u sklopu Županijskih dana uz nastup 15 osnovnih škola i dviju srednjih u Poličniku održana je smotra tradicijske baštine toga kraja. Domaćin smotre bila je škola, a pokrovitelj općina. Uz niz narodnih pjesama i kola, štandovi su obilovali rukotvorinama i bogatim trpezama. Dragutin Karanči Srednja škola Mate Balote Maturalna zabava Noć za pa(m)ćenje Taj se događaj izdvaja od drugih rastanaka baš zbog vesele atmosfere i cjelonoćne zabave Taj se događaj svakako izdvaja od drugih rastanaka baš zbog vesele atmosfere i cjelonoćne zabave. Svjesni da odlaze u svijet odgovornosti, problema, briga, ali i slobode te mogućnosti napredovanja, učenja i uživanja, sve su pozdravili svojim toplim riječima kojima su zapravo i dokazali da su spremni za ulazak u život - u doslovnom smislu te riječi. Doris Delač Humanitarni bal Tridesetak volontera Osnovne škole prof. Franje Viktora Šignjara u Virju upriličilo je prvi bal Male lige protiv raka i zaradili su 6683 kune. Tu humanitarnu akciju proveli su u Društvenom domu u Virju, sjajno se zabavili i prikupili dragocjena sredstva. Mala liga osnovana je dolaskom Dražena Podravca u predsjedništvo i jedinstvena je u Hrvatskoj, kako tvrdi predsjednica županijske Lige protiv raka dr. Marija Sačer. To sve čini ponosnima, jer su pametno i korisno proveli svoje slobodno vrijeme. Volonteri su skupljeni potpuno slobodno i radili su samo oni djelatnici koji su to doista željeli. Osim skupljenoga novca, brojni su i drugi pozitivni učinci toga bala. U pripremama su bili Mala liga protiv raka osnovana u školi jedinstvena je u Hrvatskoj uključeni i učenici, pozvali su i uključili u rad sve predsjednike društava i udruga i većinom su se odazvali, a karte su u pretpro- daji bile riješene među članstvom. Potvrda je to virovskoga duha zajedništva i suradništva. Veliku su im potporu i pomoć pružili i općinski djelatnici, načelnik Mirko Perok, predsjednik općinskog vijeća i ŠD-a Podravac Mirko Lukić. No, jednako je tako bio hvalevrijedan svaki pojedinačni trud njihovih glumaca, vatrogasaca, Rusanovaca, djelatnika firme Prostor, članova Družbe Braća hrvatskoga zmaja, Društva Naša Djeca, virovske podružnice Hrvatskog društva za osteoporozu te udruga s područja Općine Virje - žena iz Šemovaca, Miholjanca, Hampovice te DVD-a Donje Zdjelice. Virovske su domaćice darovale kolače, a pekar Begović ispekao je odojke bez naknade te donirao kruh. Ruže su dobili iz bjelovarske cvjećarnice Marina i iz Mimoze. Cvijeće za dekoraciju stolova i dvorane donijeli su učenici. Dr. Željko Ljubić darovao je odojka. Sastav Zlatne strune bez naknade je svirao i zabavljao posjetitelje cijelu noć. Zahvalnost zaslužuju svi koji su pridonijeli uspješnom ostvarenju te humanitarne akcije! Marica Cik Adaković Naša svakidašnjica Raditi europski Piπe Marija DROBNJAK POSAVEC Praznik rada, koji čitav svijet slavi na razne načine, kod nas je često pod znakom pitanja. Mjerodavni se pitaju tko, gdje, kako, s kim i čim treba obilježiti i proslaviti taj tradicionalno radnički praznik, kojega sve manje slavimo radno. Nije lako danas ni raditi, a kamoli slaviti. Onaj tko bi možda i radio, nema posla, a oni koji rade, nastoje imati što manje posla, do proslava više nije nikome. Stariji sjećaju još se svečanih povorki u kojima se radnička klasa ponosila svojim radom. Na traktorima, kamionima, kolima ukrašenim zelenilom i jorgovanima vozili su se radnici i seljaci i pokazivali svoje proizvode. Strojari, traktoristi, tkalci i metalci nasmiješeni su pokazivali svoje strojeve, izume, lopate, krampove i sve što su najbolje, znali i mogli. Javnost im se divila, zasipala ih cvijećem, pljeskala i u njima gledala uzore i heroja. Te su svečane povorke slikali i potom pokazivali u kinima na velikim ekranima. Radnike udarnike primali su i čestitali im naj- viši državni dužnosnici, političari, direktori. Danas se takvo što više i ne može vidjeti, uostalom neki naši visoki dužnosnici su na sigurnom mjestu, iza rešetaka, pa im nije ni do proslave, ni do svečane povorke. Danas to nitko ne radi, a bojim se kako bi to naša mladež i doživjela, Naša je sreća i nada u tome što mala djeca, naivna, prostodušna i neiskvarena, vjeruju u rad pa čak vole raditi jer kramp i motika su danas potpuno aut, to se više ne može vidjeti ni na slici. S jedne je strane to u redu da nam nije potreban takav teški rad, tu su ulogu preuzeli strojevi. Da raditi nije lako poznato je odavno, još otkad je čovjek protjeran iz raja zemaljskoga. Mnogi poznati filozofi pisali su o tome kako rad djeluje na čovjeka. Neki su tvrdili da je rad potreba, a drugi da je rad teškoća. A. B. Šimić napisao u jednoj pjesmi da se ljudi muče radom pa dakle ili ne bi trebali raditi ili se ne bi trebali mučiti. Ideolozi komunizma zamišljali su da će svatko raditi samo ono što najbolje zna i voli, znači ne bi nikom bilo teško raditi. Većina teoretičara smatra da je rad ipak plemenita obveza i vještina, da ljude oplemenjuje. Samo bi trebalo mnogo pedagoške vještine pa da učitelji i profesori u to uvjere mlade. Vjerujem da je to danas zaista na rubu fantazije. Ne može se više uvjeriti našu javnost da rad oplemenjuje, osobito motikom i krampom, jer naši žitelji voli slikati i gledati druge životne ljepote i drukčije povorke. Koliko je privlačnije gledati slike obnaženih mladih ljepotica, nego lopate i krampove, a povorke naših prekrasnih Lolita šeću ulicama i pokazuju izdašno svoje čari. Kako je zgodnije sjediti na suncu pred birtijom i gledati duge noge mladih djevojaka u kratkim hlačicama i suknjicama, nego okopavati gorice, voziti gnoj na njivu i saditi luk i krumpir. Uostalom, više se i ne jede luk i krumpir, nego čips i tartufi. Ipak, ima jedna žalosna činjenica, nažalost, ne možemo svi grickati čips i ne raditi ništa. Što se tiče ljepotica, njih možemo gledati, ali one neće gledati nas ako ništa nemamo, čak ni za sok. A nećemo uskoro imati baš ništa jer smo već sve pokrali ili rasprodali. Kralo se na malo i veliko pa su već gotovo sve pokrali, banke, kladionice, benzinske pumpe i sve je manje preostalo za krađu. U torbama koje kradu po parkovima i ulicama djedovima i bakama nema više ništa, samo neplaćeni računi. Što nam još preostaje? Rad. Dobri starinski rad na zemlji koja još nije prezagađena. Na njoj će rasti peršin i ljekovito bilje. Peršin Europa traži kao lijek, jer je sve starija i sve nemoćnija. Ako želimo u Europu, morat ćemo se naviknuti raditi europski. Pa ako ni to ne želimo, ipak morat ćemo se priviknuti raditi, jer je to jedini pravi način izlaska iz ove naše duhovne i materijalne bijede. Jedina je naša sreća i nada u tome što mala djeca, naivna, prostodušna i neiskvarena, vjeruju u rad i čak vole raditi. Naše kikiće u vrtićima i nižim razredima osnovne škole može se nagovoriti da rade, i u vrtu i u razredu. Oni, vjerovali ili ne, vole raditi, osobito ako ih nagovorimo, motiviramo, pohvalimo i nagradimo. Neka nas stoga Praznik rada potakne da od svih vještina kod naših učenika najviše njegujemo radne navike.
Page 1 and 2: str. 4 Broj 18 (2758) • Godina LX
Page 3 and 4: oj 18 • Zagreb • 4. svibnja 201
Page 21: oj 18 • Zagreb • 4. svibnja 201

Pokla- njati treba iz ljubavi TEMA BROJA: KRIZA ... - Školske Novine

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?