Pokla- njati treba iz ljubavi TEMA BROJA: KRIZA ... - Školske Novine

More documents

Recommendations

Info

12 www.skolskenovine.hr CrNa Gora Budući da se u starom udžbeniku povijesti ne spominje odgovornost crnogorskih čelnika za rat i stradanja na području bivše Jugoslavije, on će učenicima biti - besplatno podijeljen Crna Gora još nije spremna suočiti se s neposrednom prošlošću, tvrdi Dragutin Popović, jedan od autora novog udžbenika povijesti koji nije naišao na odobravanje nadležnih političara u zemlji. Za njih je najsporniji bio novi način obrade razdoblja raspada bivše Jugoslavije i uloge crnogorskih vlasti u ratovima koji su uslijedili. Povijesna istina koju je nužno reći - Ni meni se ne sviđa istina s početka devedesetih, ne sviđa mi se stav Crne Gore iz tog razdoblja, ali to je činjenica, povijesna istina koju je nužno reći. Hoće li se to reći ove godine ili će okolnosti za deset godina biti povoljnije, to je drugo pitanje. Međutim, smatram da će te činjenice ući u buduće udžbenike i da će se o njima puno više govoriti - kazao je Popović. Nakon što je novi udžbenik napisan i nakon što su ga recenzenti odobrili, crnogorske su vlasti postale svjesne nezahvalne uloge koja im se pripisuje. Najprije su od autora diskretno tražili da promijeni barem neka poglavlja u udžbeniku, ponaj- Srednjoškolsko obrazovanje Maturanti uče povijest iz dva udžbenika SLoVeNIja prije ona koja se tiču devedesetih godina. Budući da autori na to nisu pristali, crnogorsko Vijeće za opće obrazovanje, kojim predsjedava pomoćnik ministra obrazovanja i znanosti Radovan Damjanović, pronašao je solomonsko rješenje - odlučio je da maturanti uče povijest iz dva udžbenika! A onda je sve to predstavljeno kao promišljena strategija europski orijentirane Crne Gore: „To je dokaz demokratskog iskoraka koji čini Crna Gora, pokušavajući svestrano valorizirati svoju noviju povijest i s njom se suočiti“, priopćeno je iz Vijeća. No, šećer dolazi na kraju. Budući da se u starom udžbeniku povijesti ne spominje odgovornost crnogorskih čelnika za rat i stradanja na području bivše Jugoslavije, on će učenicima biti - besplatno podijeljen. Neozbiljnost nadležnih institucija Profesorica Sveučilišta u Podgorici Branka Bošnjak kaže da sve to govori o neozbiljnosti nadležnih institucija, prije svega Zavoda za školstvo i Vijeća za opće obrazovanje. - Iste su te institucije prije samo godinu dana dale suglasnost za taj udžbenik. Mijenjati pravila u tijeku igre te na taj način zbunjivati i učenike i profesore, koji neće znati iz kojeg udžbenika trebaju predavati, samo govori o tome koliko je kod nas sve neozbiljno. No, očigledno je bilo nekog političkog utjecaja i nekome nije odgovarao sadržaj. Ili tada nisu dobro čitali, u što ne vjerujem, ili razlog treba tražiti u tome što su članovi Vijeća morali odraditi posao onako kako im je naređeno. Prema Deutsche Welle I. B. Ocjenjivanje Jedinica ponovno u imenicima Nakon tri godine pauze, u slovenske srednje škole od iduće se školske godine vraća - jedinica. Naime, do sada je ta negativna ocjena bila označavana kraticom NMS (ne ispunjava minimalne standarde), što u slovenskoj obrazovnoj javnosti nije zaživjelo. Ovu su odluku slovenskog ministarstva školstva jednoglasno podržali gotovo svi segmenti društva u Sloveniji, a za kraticom NMS nitko neće žaliti. Javnost je to protumačila povratkom „dobre stare jedinice“ u školske imenike, a ona nije mrska ni učenicima koji su često bili ocjenjivani s NMS. Jer, kako kaže jedan lošiji učenik, ne zna što je zapravo dobio, a ne znaju ni njegovi roditelji, jer im nije posve jasno što je to. To umnogome podsjeća na nekadašnje opisne ocjene, poput „ističe se“, u vrijeme famozne Šuvarove reforme školstva iz vremena bivše države, što također nije zaživjelo. U Sloveniji je u posljednje tri godine u učeničke svjedodžbe, umjesto jedinica, upisivana kratica NMS, a ta je novost tada proglašena napretkom u sustavu ocjenjivanja. No, od samog početka tome se suprotstavljala većina nastavnika, ali i roditelja, tumačeći to na način da se promovira lijenost i kampanjsko učenje. Naime, učenici koji bi dobili NMS uz molbu su mogli upisati sljedeći razred, a onda se s profesorom dogovarati kako da isprave tu ocjenu. Ponovnim uvođenjem negativne ocjene to će postati prošlost, jedinica će ponovo zaživjeti, kako u gimnazijama, gdje se ocjena NMS mogla upisivati samo tijekom školske godine u imenike, tako i u zanatskim školama, gdje je NMS upisivan i svjedodžbe. Prema NL-u I. B. regija Odluka Ministarstva prosvjete da izmijeni Zakon o visokom školstvu po kojem bi se pravnici, medicinari i prosvjetari ubuduće mogli školovati isključivo na državnim fakultetima nailazi na različite reakcije među rektorima privatnih sveučilišta. Naime, ako student prava ubuduće želi raditi u pravosuđu, ne može ići na privatni fakultet. Resorno ministarstvo pripremilo je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o visokom školstvu, po kojem se pravo na školovanje nositelja pravosudnih funkcija, medicinara i prosvjetnih radnika ekskluzivno prenosi na obrazovne institucije čiji je osnivač država. studenti bez prava na izbor O prijedlogu bi se vlada, a potom i parlament tek trebali izjasniti. Vlasnik i rektor sveučilišta Megatrend Mića Jovanović kaže da je ovo vrlo loš prijedlog izmjene zakona. - Takav prijedlog izmjena zakona ruinira dosadašnje napore na izjednačavanju prava državnih i privatnih sveučilišta. Ideja da se nositelji pravosudnih funkcija, medicinari i prosvjetari moraju školati samo na državnim fakulte- SrbIja tima potpuno je bezumna. Ona ruši zajamčeno pravo studenata na vlastiti izbor i otvara vrata mogućnosti da za nekoliko godina država propiše, na primjer, zakon da službenici u bankama moraju imati diplomu državnog Ekonomskog fakulteta ili da profesionalni političari moraju imati diplomu Fakulteta političkih znanosti - ogorčen je Jovanović. Po njegovu mišljenju, to je korak prema nestajanju privatnih visokoškolskih institucija iz obrazovnog sustava Srbije. - Odgovornost za to leži na Ministarstvu prosvjete. Predlagao sam ministru Žarku Obradoviću ne samo da se nadopuni zakon već da ga u cijelosti promijeni tako da se odrekne principa Bolonjske deklaracije, koji koče obrazovanje - dodaje rektor Jovanović. Finska ideja na Balkanu U sklopu Megatrenda, inače, djeluje fakultet za državnu upravu kao smjer za menadžment u zdravstvu, a klasične medicine nema nigdje na srpskim privatnim fakultetima. S druge strane, na rad privatnog sveučilišta Singidunum ne bi utjecale ovakve izmjene zakona, jer se na njemu ne broj 18 • Zagreb • 4. svibnja 2010. Izmjena Zakona o visokom školstvu Za državno zanimanje - državna diploma Resorno ministarstvo pripremilo je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o visokom školstvu, po kojem se pravo na školovanje nositelja pravosudnih funkcija, medicinara i prosvjetnih radnika ekskluzivno prenosi na obrazovne institucije čiji je osnivač država školuju stručnjavi na koje se te izmjene odnose. Milovan Stanišić, rektor Singidunuma, smatra da država treba imati ekskluzivno pravo na školovanje učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama za pedagoške i psihološke predmete, jer oni propagiraju sustav vrijednosti koji je značajan za državu u cjelini. Svi drugi profesori, međutim, mogu imati diplome i privatnih obrazovnih institucija. - Isti princip važi i za medicinare, koji brinu za zdravlje i odlučuju o životu, a tu su potrebna velika ulaganja iza kojih zasad može stajati samo država. Nemam ništa protiv najavljenih promjena, jer se sve odnosi na jasne profile i ne može izazvati zbrku - konstatira rektor Stanišić i dodaje: - Ta je ideja stigla iz Finske, koja je prva u Europskoj uniji na takav način regulirala obrazovanje, a kasnije je to prihvatilo još nekoliko članica EU. Logičan mi je interes države da ona školuje pravnike, jer su oni značajni za zaštitu pravnog poretka, dok se ostali smjerovi, prije svega poslovno pravo, mogu izučavati i na privatnim sveučilištima. Prema Blicu I. B.
oj 18 • Zagreb • 4. svibnja 2010. tema broja 13 www.skolskenovine.hr Tema broja: Kriza odgoja i/ili odgoj u krizi Prilika za pozitivne promjene Pripremio Marijan ©imeg Za postojeću su krizu u najmanjoj su mjeri krive škole, pedagozi, učitelji i drugi stručni suradnici, ali je vrlo često zadaća škole da rješava one probleme koje ne rješava društvo, obitelj niti bilo koja druga institucija. Upravo bi zato kriza trebala biti pokretač pozitivnih promjena, poticaj da se svi suočimo s krizom, napravimo zaokret i pokrenemo kvalitetne promjene U organizaciji Hrvatskoga pedagogijskog društva u Osijeku je od 19. do 21. travnja održan Osmi susret pedagoga Hrvatske, znanstveno-stručni skup na kojem je četiristotinjak pedagoga tri dana raspravljalo o temi pod nazivom Kriza odgoja i⁄ili odgoj u vrijeme krize. Tema susreta nije slučajno izabrana, jer je kriza odgoja već dulje prisutna. Pojavni oblici su različiti i o mnogima od njih se razgovaralo na skupu, kao i o posljedicama odgoja na svim razinama, od obitelji, predškole, osnovne i srednje škole do razdoblja adolescencije. Dominantna usmjerenost škole na obrazovnu dimenziju svakako je utjecala i na njezinu odgojnu neučinkovitost. Mora se naglasiti da su za postojeću krizu u najmanjoj mjeri krive škole, pedagozi, učitelji i drugi stručni suradnici, ali i da je vrlo često zadaća škole da rješava one probleme koje ne rješava društvo, obitelj niti bilo koja druga institucija. Škola je najbolja košarica u koju svi nabacaju svoje probleme - od roditelja, koji nemaju vremena baviti se vlastitim djetetom ni u odgojnom ni u obrazovnom smislu, do svih drugih koji jedino mogu optuživati školu, resorno ministarstvo ili njemu pripadajuće agencije. Upravo bi zato kriza trebala biti pokretač pozitivnih promjena, poticaj da se suočimo s krizom, napravimo zaokret i pokrenemo kvalitetne promjene. Nitko neće imati laganu zadaću u budućnosti u okviru pedagoške teorije i prakse, ali pedagozi će imati plemenitu dužnost da odgoj kao temeljnu djelatnost pokušaju izvesti iz krize. U tematskom prilogu koji slijedi donosimo sažeta i skraćena uvodna izlaganja koja su na plenarnim sesijama održali uvaženi stručnjaci, profesori na Odsjecima za pedagogiju u Zagrebu, Osijeku, Zadru i Splitu, koja su dobar temelj za promišljanje o krizi odgoja kao i za traženje izlaza iz nje. Prof. dr. sc. Vlatko Previšić, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Odgoj redivivus vrhovno je načelo suvremenog odgoja poštivanje individualiteta; odgoj samostalnog i odgovornog bića, a ne kloniranih jedinki “upotrebljivih građana”. Zato pravi odgoj niti treba, niti smjera proizvesti čovjeka samo za radno mjesto - samo privjesak stroju - samo kompetenciju za poduzetništvo, za politiku, ulicu, medije (čovjeka bez osobnosti), već jedinstveno biće per se Razgovor o krizi odgoja čini se višestruko važnim, ali jednako tako pomalo i sumornim. Već sama riječ kriza za sebe znači teško stanje, sveopće nezadovoljstvo, složenost situacije u nekom području, bolest i neizvjesno ozdravljenje. Takvo, opet, razmišljanje bez nužnog je profesionalnog optimizma. Istodobno nas treba tješiti činjenica da je odgojna kriza trajna kategorija u pedagoškoj djelatnosti zbog čega ne treba odmah zapadati niti u duboki pesimizam. Kriza odgoja javlja se, u zavisnosti od društvenih stanja i mijena, stalno većim ili manjim intenzitetom, pa nam ostaje jedino potreba iznova javnost povremeno upozoravati i pritom oživljavati vlastite zadaće. To stalno vraćanje odgoja u svakodnevni život redovito prati niz pitanja: Što je zapravo odgoj? Mora li se čovjeka uopće odgajati? Zašto svako malo odgoj treba aktualizirati i oživljavati? Tko može i treba vršiti odgojnu djelatnost? i niz drugih važnih podpitanja. Odgovor na ova i slična pitanja nije moguć ukoliko se na nj gleda uprošćeno i svedeno na različite svakodnevne asocijalne pojave u obitelji, školi, na ulici ili društvu uopće. Ključno je traženje odgovora u antropološkom i filozofskom poimanju čovjeka, njegovih duhovnih, moralnih kriza i dilema. U toj metafizici shvaćanja čovjeka kao složenog bića leže zapravo mogući odgovori o tome što je današnjem odgoju ostalo od humanističke vizije dobra čovjeka i etičkih načela čovječnosti. Ili, još malo “praktičnije”: koje ideale odgojem želimo ostvariti s gledišta uvažavanja prirode čovjeka kao Nastavak na 16. stranici
Page 1 and 2: str. 4 Broj 18 (2758) • Godina LX
Page 3 and 4: oj 18 • Zagreb • 4. svibnja 201
Page 11: oj 18 • Zagreb • 4. svibnja 201

Pokla- njati treba iz ljubavi TEMA BROJA: KRIZA ... - Školske Novine

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?