Pokla- njati treba iz ljubavi TEMA BROJA: KRIZA ... - Školske Novine
Pokla- njati treba iz ljubavi TEMA BROJA: KRIZA ... - Školske Novine
Pokla- njati treba iz ljubavi TEMA BROJA: KRIZA ... - Školske Novine
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
oj 18 • Zagreb • 4. svibnja 2010. aktualno mediji<br />
27<br />
www.skolskenovine.hr<br />
Hrvatski iseljenički zbornik<br />
2010.,<br />
Urednica Vesna Kukavica,<br />
Hrvatska matica<br />
iseljenika,<br />
Zagreb 2009.<br />
Ljetopis Hrvatske<br />
matice iseljenika<br />
serijska je publikacijamnogostruke<br />
namjene<br />
koja analitički<br />
prati društvenu<br />
i kulturnu zbilju<br />
hrvatskoga naroda<br />
u domovini i<br />
iseljeništvu<br />
Mile Mudrovčić<br />
Ličanin ispod kore<br />
Vlastita naklada<br />
Zagreb, 2010.<br />
Mudrovčićeve<br />
priče stvaraju<br />
privid kao da<br />
u zimskoj noći<br />
sjedimo uz<br />
ognjište u nekom<br />
zabačenom<br />
ličkom selu i<br />
slušamo priče<br />
nekog starca<br />
KNjIGe<br />
Iseljeništvo u svjetlu<br />
eurointegracija<br />
Prema nedavnoj procjeni bečkog<br />
Instituta za migracije,<br />
<strong>iz</strong> Hrvatske godišnje odlazi<br />
oko osam i pol tisuća ljudi na globalno<br />
svjetsko tržište radne snage.<br />
Mnogi od njih se možda nikada<br />
više ne će vratiti u Hrvatsku, neki<br />
će, moguće, i zaboraviti svoju matičnu<br />
domovinu, ali mnogi od njih<br />
će, na ovaj ili onaj način, trajno<br />
ostati vezani uz maticu zemlju.<br />
Hrvatska tim ljudima, ako ih već<br />
ne može zadržati, duguje barem<br />
duhovnu i kulturnu skrb. Jedan od<br />
oblika te skrbi koji povezuje iseljeničku<br />
i domovinsku Hrvatsku<br />
jest Hrvatski iseljenički zbornik,<br />
ljetopis Hrvatske matice iseljenika,<br />
serijska publikacija mnogostruke<br />
namjene koja analitički<br />
prati društvenu i kulturnu zbilju<br />
hrvatskoga naroda u domovini i<br />
iseljeništvu.<br />
Hrvatski iseljenički zbornik<br />
2010. u osam tematskih cjelina<br />
na 392 stranice donosi 38 priloga,<br />
čiji nam autori dolaze <strong>iz</strong> tridesetak<br />
zemalja svijeta. Tematska cjelina<br />
Znaci vremena sadrži članke koji<br />
se fokusiraju na temu Hrvatske i<br />
hrvatskog iseljeništva u kontekstu<br />
europskih integracija. Zajedničko<br />
je svim tim člancima da u<br />
kontekstu približavanja Hrvatske<br />
EU na te procese ne gledaju kao<br />
na asimilaciju ili pak geto<strong>iz</strong>iranje,<br />
nego u tome u prvom redu sklad<br />
različitosti.<br />
Druga tematska cjelina Baština<br />
donosi tekstove o uglednim Hrvatima<br />
koji su se afirmirali u Europi<br />
i zauzimaju značajno mjesto u europskoj<br />
uljudbi, a treća tematska<br />
cjelina Mostovi donosi priloge o<br />
Slike i prilike <strong>iz</strong><br />
stvarnog života<br />
Nakon prve knjige (Priče ispod<br />
didove brčine, K. Krešimir,<br />
2001.) u kojoj nadahnuto<br />
govori o ruralnoj sredini<br />
<strong>iz</strong> koje je potekao, Mudrovčić se<br />
opet vraća svom rodnom kraju, u<br />
svoje djetinjstvo i ponovo prikazuje<br />
jedan svijet koji polako, ali neumitno<br />
nestaje. U šesnaest kratkih<br />
priča-crtica oslikava se pitoreskni<br />
krajolik u podnožju Velebita i uz<br />
obale bistre Like, oslikava se selo<br />
Ribnik, realno, s <strong>iz</strong>vjesnom notom<br />
sentimenta. Autor se u kratkom<br />
predgovoru naslovljenom Ispod<br />
Velebita <strong>iz</strong>ravno obraća čitatelju:<br />
„ ... sve što sam napisa gola<br />
je golcata istina... (i) nema ništa<br />
jače i lipše od knjige koju si ispisa<br />
na vlastitoj koži...“<br />
Tako govori ovaj zagrebački<br />
profesor hrvatskog i njemačkog<br />
jezika i ravnatelj<br />
osnovne škole, ujedno otkrivajući<br />
svoje korijene, jezik kojim je progovorio<br />
i niže sljedeće crtice: Naš<br />
Velebit, Na bunaru, U kotlu, Antina<br />
otkaza, Financ, Lovac, Naš<br />
Mate, Perišine tuke, Popletići,<br />
Štuka <strong>iz</strong> Nikodžine bare, Didova<br />
tabakera, Rakari, Siledžije, Utrka,<br />
Što sve može tehnika i Promine.<br />
To su mahom kratki tekstovi<br />
ispričani u prvom licu, a sve što se<br />
događa uglavnom je viđeno kroz<br />
gospodarskim dosezima poduzetnika<br />
našega podrijetla diljem<br />
svijeta, kao što je, primjerice,<br />
obitelj Lukšić (Luksic) u Čileu, a<br />
zanimljiv je i članak o tradicijskoj<br />
kulturi kanadskih Hrvata. Prilozi<br />
u tematskoj cjelini Kroatistički<br />
obzori temat<strong>iz</strong>iraju hrvatski jezik<br />
i književnost u Europi, s posebnim<br />
osvrtom na nakladništvo hrvatskih<br />
manjina i nove tendencije<br />
u gradišćanskohrvatskoj literaturi.<br />
Tematska cjelina Povjesnica donosi<br />
priloge o počecima hrvatske<br />
samostalnosti i suvremene hrvatske<br />
države s početka devedesetih<br />
kao i o traganju ili pak naporima<br />
za očuvanjem nacionalne samobitnosti<br />
i identiteta u migracijskim<br />
procesima tijekom proteklih vremena.<br />
Tematska cjelina Znanost<br />
upoznaje nas s dosezima hrvatske<br />
pameti u svijetu, a među prilozima<br />
posebno <strong>iz</strong>dvajamo razgovor<br />
sa svjetski poznatim f<strong>iz</strong>ičarom<br />
Davorom Paunom. Na kraju tematska<br />
cjelina Duhovnost donosi<br />
prilog o hrvatskim svecima i blaženicima<br />
te o povijesti hrvatskih<br />
franjevaca u Americi i Kanadi, a u<br />
rubrici Nove knjige na kraju Zbornika<br />
objavljeni su osvrti na neka<br />
relevantna <strong>iz</strong>danja o temi hrvatskog<br />
iseljeništva.<br />
Sve u svemu, još jedno vrijedno<br />
<strong>iz</strong>danje u n<strong>iz</strong>u Matičinih iseljeničkih<br />
ljetopisa koje svjedoči o<br />
trajnoj prisutnosti Hrvata u svijetu<br />
i nemalim tragovima koje u različitim<br />
područjima ljudske djelatnosti<br />
za sobom ostavljaju, ali i o<br />
njihovoj trajnoj svijesti o pripadnosti<br />
hrvatskim korijenima.<br />
Ivna Dorić<br />
v<strong>iz</strong>uru dječaka. Jedino je crtica<br />
Naš Mate ispričana <strong>iz</strong> perspektive<br />
odraslog čovjeka. U njoj, naime,<br />
autor govori o svom ocu, osebujnoj<br />
i snažnoj ličnosti, o čovjeku<br />
moralnu i nadasve domoljubno<br />
nastrojenom koji je svoj pakao<br />
prošao nakon Drugoga svjetskog<br />
rata u vrijeme komun<strong>iz</strong>ma. Mudrovčićevi<br />
likovi ponekad znaju<br />
biti nabusiti i prgavi i djelovati<br />
kao obiteljski nasilnici, mada to u<br />
biti nisu.<br />
Velebit je Mudrovčićeva i ljubav<br />
i inspiracija. Sve se odvija u<br />
sjeni te mitske planine. U svojim<br />
njedrima krije neviđene ljepote,<br />
ali i opasnosti. Nepredvidiv je kao<br />
i pojedini ljudi vezani uz njega.<br />
Mudrovčićeve priče su toliko<br />
jednostavne da se dobiva privid<br />
kao da u zimskoj noći sjedimo u<br />
toploj sobi uz ognjište u nekom<br />
zabačenom ličkom selu i slušamo<br />
pričljivog starca kako šušljeta bezubim<br />
ustima <strong>iz</strong> kojih se toče riječi<br />
blistave poput kapljica bistre<br />
vode što pršte n<strong>iz</strong> nevelik slap. Te<br />
su crtice puno životnije, bliskije<br />
stvarnom životu od crtica poznatih<br />
ličkih autora takve proze Budisavljevića,<br />
Turića i Draženovića, tim<br />
više što su ispričane autohtonim<br />
govorom autorova rodnog sela.<br />
Jure Karakaš<br />
ČaSoPISI<br />
Metodika<br />
Časopis za teoriju<br />
i praksu metodika<br />
u predškolskom<br />
odgoju, školskoj<br />
i visokoškolskoj<br />
<strong>iz</strong>obrazbi<br />
broj 19., vol. 10, 2/2009.<br />
Metodika kao znanost sve donedavno<br />
u Hrvatskoj nije bila<br />
uvrštena u službeni znanstveni sustav<br />
koji utvrđuje Pravilnik o znanstvenim<br />
i umjetničkim područjima,<br />
poljima i granama, a sada je to pitanje<br />
riješio novi Pravilnik koji je donijelo<br />
Nacionalno vijeće za znanost u<br />
rujnu prošle godine. Što to znači za<br />
društvenu i stručnu etabliranost metodike<br />
i njezin znanstveni legitimitet,<br />
objašnjava dr. Ante Bežen, glavni<br />
urednik Metodike u uvodniku u najnovijem<br />
broju toga časopisa.<br />
Usto, časopis donosi i nove stručne<br />
i znanstvene prinose promišljanju<br />
metodika pojedinih predmeta.<br />
Tako Vesna Bilić u svome članku<br />
istražuje utjecaj tjelesnog i emocionalnog<br />
zlostavljanja u obitelji na<br />
uspjeh učenika <strong>iz</strong> hrvatskoga jezika.<br />
Spomenka Bogdanić i Ivana Cindrić<br />
pišu o pod<strong>iz</strong>anju svjesnosti studenata<br />
o nekim kulturnim i jezičnim<br />
stereotipima učenjem stranog jezika<br />
u višem i visokom obrazovanju. Ružica<br />
Vuk i Biljana Vranković anal<strong>iz</strong>iraju<br />
postignuća učenika osmih razreda<br />
<strong>iz</strong> geografije u školskoj godini<br />
2007./2008. te mišljenja i stavove<br />
profesora geografije osnovnih škola<br />
o poučavanju geografskih vještina<br />
u osnovnoj školi. Vladimir Findak<br />
objašnjava kineziološku paradigmu<br />
kurikula tjelesnog i zdravstvenog<br />
odgojno-obrazovnog područja, Gregor<br />
Jurak, Janko Strel i Marjeta Kovač<br />
pišu o sportskim aktivnostima i<br />
obrascima životnog stila slovenske<br />
djece i mladeži za vrijeme školskih<br />
praznika.(ir)<br />
PouËak<br />
Časopis za metodiku i<br />
nastavu matematike<br />
broj 41., Zagreb, ožujak<br />
2010.<br />
Linearna veza u nastavi matematike<br />
- naslov je prvoga priloga u<br />
ožujskom broju časopisa Poučak, u<br />
kojemu autor Ivica Gusić (Fakultet<br />
kemijskog inženjerstva i tehnologije,<br />
Zagreb) podrobnije razmatra egzaktne<br />
linearne veze, približne linearne<br />
veze i veze u kojima je brzina linear-<br />
na. Tvrtko Tadić (Matematički odjel<br />
PMF-a, Zagreb) u članku Stanovništvo<br />
Zagreba i kvadratna funkcija<br />
statistički modelira populaciju šireg<br />
područja Zagreba pomoću polinomijalne<br />
regresije. Časopis donosi i<br />
članak Johana Gielisa, belgijskog<br />
botaničara sa Sveučilišta u Nijmegenu,<br />
koji raspravlja o geometriji<br />
univerzalnih prirodnih oblika.<br />
U tematskoj cjelini Iz nastavne<br />
prakse Nikol Radović, Petar Mladinić<br />
i Renata Svedrec objavljuju treći<br />
nastavak članka o ravninskim krivuljama<br />
i Sketchpadu. Ljiljana Arambašić<br />
i Vesna Seuček u svome članku<br />
bave se neprekidnim funkcijama,<br />
a Milana Vuković i Mladen Vuković<br />
raspravljaju o skupovima u nastavi<br />
matematike u osnovnim i srednjim<br />
školama u Hrvatskoj. Vrednovanje i<br />
ocjenjivanje vrlo je osjetljiva i uvijek<br />
aktualna tema u učenju i poučavanju<br />
matematike. Eva Špalj u svome<br />
članku prikazuje detaljno razrađenu<br />
metodu kriterijskog ocjenjivanja<br />
koje se provodi, primjerice, u programu<br />
Međunarodne mature. Na<br />
kraju Alija Muminagić, <strong>iz</strong> Danske,<br />
predstavlja danski časopis Matematik<br />
Magasinet namijenjen gimnazijskim<br />
profesorima matematike kao<br />
i grupu Con Amore Problemgruppe<br />
okupljenu oko toga časopisa.(ir)<br />
ABc tehnike<br />
Časopis Hrvatske<br />
zajednice tehničke<br />
kulture<br />
godina LIV., broj 534.,<br />
travanj 2010.<br />
Mala, ali znakovita vjestica na<br />
drugoj stranici omota naznačuje<br />
i temeljnu orijentaciju ovoga<br />
časopisa s dugom tradicijom - popular<strong>iz</strong>aciju<br />
tehničke kulture među<br />
mladima. Idealna predstavnik te<br />
mlade generacije jest i Damjan<br />
Tonković, učenik petoga razreda<br />
Osnovne škole Dubovac u Karlovcu,<br />
koji je predstavljen tek s nekoliko redaka<br />
i fotografijom, a zasluživao bi<br />
daleko više. NASA je objavila dosada<br />
neviđene fotografije Plutona koje<br />
su načinjene pomoću svemirskoga<br />
teleskopa Hubble. O kakvim se fotografijama<br />
radi i kakve nam nove<br />
spoznaje o svemiru donose, čitatelj<br />
će moći saznati više u rubrici Astronomija.<br />
U Maloj školi programiranja<br />
učimo kako se <strong>iz</strong>rađuje program koji<br />
će prema jednadžbi čunjosječnice<br />
(tj. krivulja drugoga stupnja), za različite<br />
ekscentricitete, crtati pripadajuće<br />
im krivulje. U rubrici Elektronika<br />
nastavlja se razmatranje o mogućoj<br />
uporabi starih uređaja: ovaj put<br />
autor Vladimir Mitrović pozabavio<br />
se satelitskim prijamnicima. Malo<br />
f<strong>iz</strong>ike kroz igru nudi Željko Medvešek<br />
objašnjavajući tlak, a isti autor<br />
potrudio se da objasni i kako koči<br />
bicikl. Maketari i modelari saznat<br />
će kako se od drva može napraviti<br />
katamaran te jedrilica za najmlađe<br />
modelare (autor Bojan Zvonarević).<br />
Marko Kobas objašnjava kruženje<br />
energije u prirodi, a u rubrici Izumi<br />
koji su promijenili svijet predstavljeni<br />
su umjetni Zemljini sateliti.(ir)
Change language