Pokla- njati treba iz ljubavi TEMA BROJA: KRIZA ... - Školske Novine

oj 18 • Zagreb • 4. svibnja 2010. aktualno
3
www.skolskenovine.hr
Ka©teL NoVI
U
organizaciji OŠ Bijaći iz
Kaštel Novog, a u povodu
Marulićevih dana, uz pokroviteljstvo
Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa, Splitsko-dalmatinske
županije i Grada Kaštela, 28.
travnja u Kaštel Sućurcu održana je
19. čakavska večer pod nazivom ”Sve
ČA činimo - sebi činimo”, kulturna
manifestacija kojom se želi sačuvati
čakavska riječ. Osnovna škola Bijaći
tako je već 19. godinu organizator
tradicionalne Čakavske večeri, a
inicijativu je pokrenula ravnateljica
Jadranka Šošić 1991. godine. Zahvaljujući
nastojanjima svih entuzijasta
unutar škole, zatomljena čakavska rič
ne pada u zaborav, već se kontinuirano
njeguje.
Uz dramsku grupu Dračice u programu
Čakavske večeri sudjeluje
školski zbor Bijaćki slavuji i školski
sastav Zvuci Bijaća. Kao gosti u proteklih
gotovo dva desetljeća nastupila
su i poznata imena iz kulturnog i javnog
života - pjesnici Mladen Bjažić,
Duško Geić, Joško Božanić, Slavko
Govorčin, Jakša Fiamengo, Marina
Čapalija, Siniša Vuković, Miki Bratanić,
Marica Buratović i Tomislav
Najev, skladatelj i tekstopisac Ljubo
Stipišić Delmata, pučki pjesnik Ivo
Osnovna škola Bijaći održala
19. čakavsku večer
Sve ČA činimo - sebi
činimo
jADRANKA ŠOŠIć,
RAVNATELjIcA
Bogat život
škole Bijaći
Čakavske su večeri doprinos OŠ
Bijaći u očuvanju domaće, izvorne
riči i njegovanju bogate hrvatske jezične
baštine, što nam se svima nameće
i kao moralna obveza, imajući
na umu da jezik nije tek sredstvo
sporazumijevanja već i bitan element
identifikacije svakog naroda te
da se u novije vrijeme dijalekti sve
više gube. Čakavske večeri koje godinama
organiziramo prelaze okvire
dramskog stvaralaštva, a višemjesečne
pripreme dramske družine
nemaju za cilj stjecanje isključivo
glumačkog umijeća. One su se pokazale
kao uspješan način čuvanja
i učenja autohtonoga govora te jačanja
svijesti o potrebi njegovanja
jezičnog naslijeđa, naše baštine,
što su mnogi prepoznali i godinama
nam pomažu, ponajprije Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa
te Splitsko-dalmatinska županija i
Grad Kaštela.
Osim organiziranja tradicionalnih
Čakavskih večeri, OŠ Bijaći, koja
ima skoro 800 učenika i 60 učitelja,
njeguje niz drugih zanimljivih projekata,
programa i aktivnosti poput
projekta Sačuvajmo Bijaće u 21.
stoljeću, koji uključuje zaštitu povijesne,
kulturne i prirodne baštine.
Za uređenje školskog vrta, škola je
dobila nekoliko nagrada i priznanja
- u okviru akcije Obnova školskih vrtova
dobila je prvu nagradu u kategoriji
Najbolji tek utemeljeni školski
vrt te nagradu za najljepši primorsko-dalmatinski
okoliš škole u Republici
Hrvatskoj, kao i niz nagrada
na protekla 23 ekološka natjecanja
kaštelanskih odgojno-obrazovnih
ustanova.
Već 27 godina izdajemo Kapljice,
najstariji školski list u Splitsko-dalmatinskoj
županiji, koji se nekoliko
godina pojavljuje i na državnoj smotri
LiDraNo. Redovito sudjelujemo i
na Sportskim igrama mladih, a naša
škola godinama je bila kolijevka kaštelanske
odbojke.
Svi uspjesi OŠ Bijaći zapaženi su
u sredini u kojoj škola djeluje, slijedom
čega je dobila skupnu nagradu
Kaštela, povelju Splitsko-dalmatinske
županije i skupnu nagradu
Splitsko-dalmatinske županije za
doprinos kulturnom, javnom i društvenom
životu Kaštela i Splitsko-dalmatinske
županije.
Cvitić, pijanistica Vera Pavasović,
operni pjevači Ante Ivić i Špiro Boban,
glumci Boris Dvornik, Josip
Genda, Čedo Martinić, Frane Perišin,
Arijana Čulina, Špiro Guberina,
Nives Ivanković, Tonči Banov i Zoja
Odak, pjevači Oliver Dragojević,
Dražen Žanko, Tedi Spalato, Nenad
Kero, Vesna Ivić, Boris Ćiro Gašparac,
Doris Dragović, Vinko Coce,
Duško Mucalo, Zrinka, grupa Dalmatino,
Zorica Kondža u pratnji maestra
Joška Banova, Goran Karan, Giuliano,
Boris Oštrić i grupa Ribari, klape
Mastrinka, Cambi, Rašpe kao i klapa
učiteljica škole Bijaćke meštrovice.
Nakon pozdravnih riječi ravnateljice
škole Jadranke Šošić, nazočne su
pozdravili Vicko Haladić, zamjenik
splitsko-dalmatinskog župana i kaštelanski
gradonačelnik Josip Berket, a
nakon toga je stihove Marka Marulića
interpretirala dramska prvakinja Zoja
Odak. Vrsna glumica iz Splita kazivala
je ulomke Marulove Judite, a
kazivanje je završila glasovitim Ujevićevim
Oproštajem, pisanim Marulićevim
jezikom.
Središnji dio večeri odradile su
Dračice, školska dramska družina,
prikazavši scensku igru Judi s vonjon
soli. Treću godinu zaredom scenarij
potpisuje učiteljica Ivana Lukas Bartulović,
a režiju učiteljice Katja Bašić
i Sandra Špika. Da je ovaj projekt proizvod
timskoga rada dokazali su učiteljica
Anamarija Bašić i školski majstor
Ante Bogić, izradivši scenografiju,
dok je vjeroučitelj i voditelj školskoga
sastava Mario Žuvela uglazbio pjesmu
scenaristice. Uostalom, u organizaciji
Čakavske večeri sudjelovali su svi zaposlenici
škole, svatko u okviru svojih
afiniteta i mogućnosti. Neposredno ili
posredno uključeni su bili svi učenici
škole, koje se na taj način uči i odgaja
da budu svjesni svoje pripadnosti i
važnosti njegovanja i očuvanja vlastite
baštine.
Glazbeni gost večeri bio je Boris
Oštrić sa svojim Ribarima, a pjesmom
su se predstavile i Bijaćke
meštrovice, klapa učiteljica s novom
voditeljicom Anitom Stančić. I 19.
čakavska večer pokazala je da je ova
manifestacija nadrasla školske okvire,
jer u njoj uživa šira javnost koja
iz godine u godinu s nestrpljenjem
iščekuje uprizorenje novih sličica iz
života Kaštela.
Lucija Carev
jo© jeDaN tjeDaN
U prošlom smo broju, na ovom mjestu, dotakli Vladin
Program gospodarskog oporavka, dakako – iz obrazovne
perspektive. U međuvremenu, pouzdanih obavijesti
o konkretizaciji mjera koje će uslijediti u odgojno-obrazovnom
sustavu još nema (ili za njih nismo čuli), no bilo
je nekih iskaza javnog naslućivanja (da ne kažemo – nagađanja)
kako i gdje bi se u školstvu moglo uštedjeti.
Po tome, čini se, opet se priča stara priča. Umjesto da
kriza bude izazov i prilika za promišljanje i redefiniranje
ključnih odrednica i strukturnih sastavnica sustava,
moguće da nam slijedi tek začepljivanje rupa stare (i zastarjele)
bačve koja – poput onog čamca, no bez imalo
romantike – pušta na sve strane. Pa je moguće da će
se, primjerice, ići na pretvaranje malih matičnih škola
u područne (a da se ne će kritički preispitati odgovara li
Zakon o ustanovama školskim institucijama); da će se
– i to je moguće – spajati manji razredni odjeli (a ne će
se poticati nove, učinkovitije metode poučavanja i učenja);
da će se, možda, pokušati revidirati satnica obveza
učitelja u nastavi (a da se ne će vlastitu pamet i iskustva
drugih upotrijebiti za razradu programskog financiranja
odgojno-obrazovnih ustanova i osnaživanje školske autonomije)…
I bilo bi još toga što ćemo, a što ne ćemo,
barem zasad. No, da ne bismo zastranili u nagađanjima,
bolje nam je baviti se pouzdanim, vidjeti što nam stvarno
prošli tjedan je (ili nije) donio.
Ustavne promjene
Podržavajući stavove saborskog Odbora za Ustav,
Poslovnik i politički sustav, Vlada u prijedlog Odluke
o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske nije
uvrstila promjenu ustavnog članka 65., onog o obrazovanju.
Teško je dokučiti zbog čega to nije učinjeno, pogotovo
kad se zna da u stručnoj javnosti, pa i u saborskim
redovima, postoji gotovo opća suglasnost da taj članak
treba promijeniti radi novog ustavnog normiranja obveznosti
(i besplatnosti!) općeg, osnovnog i temeljnog
obrazovanja. Stvar je, ipak, spašena amandmanom, i to
iz oporbenih klupa (SDP, HNS, IDS i Silvano Hrelja):
vladajući su prihvatili da u okvir za promjene Ustava
uđe i obveznost i besplatnost školovanja. Kakva će o
tome formulacija norme biti, i kakve će posljedice za
odgojno-obrazovni sustav ona imati - to ćemo saznati u
nastavku procedure usuglašavanja ustavnih promjena.
A Katalog?
Od prošloga tjedna MZOŠ je školskoj javnosti dužnik, u
minusu je. Naime, Ministarstvo nije izvršilo ono na što ga
Zakon obvezuje, a to je da do 1. svibnja ima objaviti (na
svojim mrežnim stranicama) Katalog obveznih udžbenika
i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava. Pogled na
www.mzos.hr pokazuje da Kataloga nema ni dok pišemo
ove retke (ponedjeljak, 3. svibnja 2010., u 15.30 sati).
Je li nešto zapelo s obradom ponuda nakladnika (naslovi
i cijene) ili je posrijedi najobičnije ignoriranje (nepoštivanje)
zakonskog roka – o tome vlada muk i kao
da nema odgovornosti glede činjenice da se školskim
stručnim aktivima skraćuje za konačan odabir udžbenika
(rok je do 1. lipnja).
Jest da su se učitelji/nastavnici o odobrenim udžbenicima
već izjasnili, no Katalog je važan jer je podloga
za verifikaciju tog izjašnjavanja. Može se očekivati, i
dobro bi za učiteljsku autonomiju bilo, da u tom verificiranju
bude uvaženo nedavno izjašnjavanje učitelja/
nastavnika, te − samo za naslove koji nisu prošli prag
od 10 posto – i njihovo ponovljeno, zamjensko izjašnjavanje
o naslovima. Očekivati je također da će školski
aktivi, zbog razloga struke, s uporištem u didaktici i metodici
nastave, usuglasiti odabir i horizontalno (unutar
jedne generacije) i vertikalno (za sve četiri generacije),
što ide u prilog težnji zakonodavca glede tzv. nasljeđivanja
udžbenika. Uz to, rasprave na aktivima vjerojatno
će potvrditi tendenciju de se učitelji/nastavnici najčešće
opredjeljuju za isti, domišljeni i provjereni metodički
koncept, bilo da je riječ o već postojećem i novom naslovu/udžbeničkom
kompletu.
Konačno, Katalog će pokazati kako su nakladnici primijenili
odredbu o limitiranoj cijeni udžbenika (najmanje
10 posto niža cijena u odnosu na prošlu godinu). S
tim u vezi, bilom bi loše da u odabiru udžbenika, kao i
u neobvezujućem mišljenju vijeća roditelja, niža cijena
dovede u pitanje i ospori izjašnjavanje učitelja/nastavnika.
To bi značilo da stručni argumenti bivaju poništeni
populističkim razlozima i trikovima, a pritom – u konačnici
– kvaliteta biva zapostavljena pa su na gubitku
– sami učenici i njihovi nastavnici.
A. Jelin