sonarodnici
sonarodnici
sonarodnici
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Prava linija<br />
<br />
Albanija okolu Republikata Makedonija,<br />
ili na zemjata makedonska,<br />
iako dobile suvereni od zapadnite<br />
kralski dinastii i granici na teritorii<br />
kako dr`avi za nivni interesi<br />
na ovie prostori, monolitnosta<br />
i homogenosta mo`ele da gi odr`at<br />
edinstveno so silni avtoritarni i<br />
diktatorski re`imi. I ne slu~ajno<br />
zapadnite sili za celo vreme od<br />
sozdavaweto, vo ovie novi-nacii<br />
dr`avi (po logikata razdeli pa<br />
vladej, sekomu del od Svetata zemja<br />
Makedonija, se razbira so nova notifikacija)<br />
na zemja makedonska i<br />
od narod makedonski, poddr`uvale<br />
diktatorski re`imi i voeni hunti.<br />
Zatoa i se slu~i, koga padna komunizmot<br />
vo Bugarija i re`imot na Todor<br />
@ivkov, gra|anite go zapalija Parlamentot<br />
vo Sofija. Koga padna komunizmot<br />
vo Albanija i re`imot na<br />
Enver Hoxa, gra|anite gi opqa~kaa<br />
kasarnite i policiskite stanici.<br />
Koga padna komunizmot vo Srbija i<br />
re`imot na Slobodan Milo{evi},<br />
gra|anite go zapalija Sobranieto<br />
vo Belgrad. Koga padna komunizmot<br />
vo Romanija i re`imot na Nikolae<br />
au{esku, gra|anite po itna postapka<br />
au{esku go egzekutiraa. Zatoa<br />
{to ne ja ~uvstvuvaat taa dr`ava<br />
za svoja, odnosno dr`avata za niv<br />
pretstavuva ko{mar od koj mora<br />
da izlezat i toa se slu~uva i }e se<br />
slu~uva, do obedinuvaweto vo Makedonija<br />
kako prirodna i neotu|iva<br />
ramka za sloboda!<br />
Ona {to se slu~uva vo Grcija<br />
denes e samo bumerang na edna<br />
istoriska vistina. Ubistvoto<br />
na u~enikot e samo povod, no<br />
edno ogromno breme vrz gr~kite<br />
dr`avjani (ne Grci) koe nekoga{<br />
mora da pukne i puka. Otporot kon<br />
uniformata (vojni~ka ili policiska)<br />
kako sinonim na voenata hunta<br />
i na dr`avniot teror vrz slobodata<br />
i pravata na gra|anite. Koga Grcija<br />
bi se razlo`ila po etni~ka osnova,<br />
}e konstatirame deka vo nea ima s$,<br />
samo Grci ne! Makedoncite, Vlasite,<br />
Albancite, Turcite, Romite, \upcite,<br />
site zaedno vo Grcija se nekolkupati<br />
pove}e od malcinstvoto Crnci<br />
vo Atina doseleni vo vremeto na<br />
Aleksandar od Etiopija i subsaharska<br />
Afrika. I koga vo takvi<br />
uslovi sakate da sozdadete dr`ava<br />
Grcija, zemja na mitologija bez istorija,<br />
doa|ate do zaklu~ok deka taa<br />
teritorija ne mo`e da se odr`uva<br />
i upravuva nikako poinaku osven so<br />
dr`aven teror i diktatura. Zatoa<br />
Grcija e posledniot bastion vo Evropa<br />
na antimakedonizmot, ksenofobijata,<br />
rasizmot, naci-fa{izmot,<br />
rasizmot, seta dekadencija na zloto<br />
od svetot konzervirana i kondenzirana<br />
na edno mesto. Dr`ava koja<br />
ve{ta~ki e sozdadena, dr`ava koja<br />
se upravuva po sistemot na naduvan<br />
balon, se raspa|a po site {avovi,<br />
balonot najsilno puka, zatoa {to za<br />
tie gra|ani na koi svesno re~isi<br />
sto godini im se pere mozokot so<br />
dr`ava na mitologija bez istorija,<br />
vistinata nekoga{ mora da izleze<br />
na videlina. Polo{oto sledi. Nie<br />
za toa ne sme im vinovni, no toa }e<br />
gi snajde i gi snao|a... Iako mnozinstvoto<br />
ni se bra}a po krv ta zatoa<br />
ja ~uvstvuvaat tolku silno Makedonija.<br />
...I tokmu poradi toa, vo presret<br />
na 100-godi{ninata od podelbata<br />
i okupacijata na Makedonija, od<br />
po~etokot na genocidot vrz make-<br />
donskiot narod od balkanskite<br />
vojni 1912-1913 godina, koj kontinuirano<br />
trae do denes, makar i<br />
konspirativno ili prosvetitelski,<br />
so porakata:<br />
„Makedonskata sveta zemja<br />
koja{to Vie so krv ja okupiravte,<br />
ne Vi ja prodadovme, nitu Vi ja podarivme.<br />
Taa nikoga{ nema da bide<br />
Va{a! uvajte ja, po~ituvajte ja, sakajte<br />
ja, obrabotuvajte ja, no znajte,<br />
deka utre, koga Va{ite deca }e si<br />
igraat, vo sekoe poto~e, vo sekoja<br />
reka, pod sekoe drvo, pod sekoj kamen,<br />
`iveat duhovite na na{iot<br />
dreven narod makedonski. I naskoro,<br />
mnogu pobrgu otkolku {to Vie<br />
mo`ete i da si pomislite, duhot na<br />
semo}niot na{ Vrhoven Bog Makedonski<br />
- Makedon, }e sleta nad ovaa<br />
zemja i so svojot zdiv }e gi otkorne<br />
plitko zakopanite koski na Va{ite<br />
mrtvi predci i }e gi isfrli preku<br />
Sinoto, Beloto i Crnoto More, vo<br />
Azija i Afrika, onamu od kade {to<br />
do{le, a na{eto seme kako Feniks<br />
povtorno }e nikne na svojata sveta<br />
zemja Makedonija!”...<br />
...Ako ~ovekot od pamtivek go<br />
ma~at odgovorite na pra{awata koj<br />
e, od kade doa|a i kade odi, Atina<br />
n$ isprovocira nas Makedoncite,<br />
poanga`irano da dademe odgovori<br />
na pra{awata: koi se Makedoncite,<br />
od kade doa|aat i kade odat?! A, polni<br />
sme so istoriografija, so faktografija,<br />
so bibliografija od relisi<br />
celiot svet, od site arhivi i od site<br />
biblioteki. Makedonija i Makedoncite<br />
ne se ve}e vo aladinovata<br />
lamba na Atina i nejzinite mentori<br />
od tipot na Drojzen so izmisleniot<br />
„helenizam”. Makedonskiot duh kako<br />
Feniks ve}e ni{to ne go sopira...<br />
11