Znakovi vremena 32 - Ibn Sina

More documents

Recommendations

Info

osanske historijske realnosti, čemu sam skloniji vjerovati jer ne vidim drugog objašnjenja za ovu nesuvislu tvrdnju. Pošto je riječ o Bosni, svakom razboritom historičaru jasno je da broj muslimanskih pripadnika rajinskog staleža, ako nije bio veći, nije bio ni manji od kršćanskih. Sintagma „without any rights“, osim što je temeljito ideološki obojena i netačna, obitava u domenu čiste apstrakcije: kako uopće izgleda neko ko nema nikakvih prava? Kada baratate ovakvom terminologijom, onda svi zaključci koji se donose na osnovu pogrešnih definicija jesu jednako pogrešni i usiljeno iskonstruisani. Nekako je simptomatično da bosanske historijske realnosti, kada se njima pozabavi akademik Džaja, bivaju pretvorene u nerealnosti. Manje ili više od toga su izuzeci, a ne pravila: prvi uvijek poželjni i dobrodošli, drugi za oštro sankcionisanje.
Amira Dervišević - POETIČKE I STILSKE ODLIKE BAJKI U ZBIRCI HAMDIJE MULIĆA REZIME Formulativnost, široko shvaćena, predstavlja temelj prostornom i vremenskom prenošenju usmene tradicije. Pronalazimo je i u bajkama koje, za razliku od ostalih usmenoproznih vrsta, imaju najčvršću kompoziciju. I upravo na primjerima formula u pojedinačnim bajkama otkriva se sposobnost pripovjedača koji, ograničen tradicijom koja oblikuje obrazac i time određuje izbor, ipak uspijeva da izrazi vlastitu darovitost. Kao predložak za razmatranja koja slijede poslužile su bajke iz rukopisne zbirke usmenoknjiževnih proznih vrsta prosvjetnog radnika, etnografa i pisca za djecu Hamdije Mulića nastaloj za vrijeme njegovog učeteljevanja u Hrasnici s početka XX stoljeća. Formulaity widely understood represents the basis for spatial and temporal transfer of oral tradition. We can find it in fairy-tales, as well, which in distinction from the other kinds of oral prose, have the firmest composition. And exactly, having examples of formulae in individual fairy-tales, one can discover the ability of the story-teller, who limited by the tradition which shapes the pattern and so determines the choice, still succeeds to express his own talent and creativity. As a model one can make use of fairy-tales from the manuscript collection of oral-literarure kinds of prose of a teacher, ethnographer and writer for children, Hamdija Mulić, that originated during his teaching profession in Hrasnica at the beginning of 20th century. 1. Bajke Terminom bajka najčešće se označava pripovijetka sa čudesnim sadržajem, iako su u pojedinim književnim tradicijama zastupljena i drugačija shvatanja. Vrsni poznavalac usmene proze Maja Bošković- Stulli o tome kaže: "Riječ bajka poznata je i u drugim slavenskim jezicima bilo kao staro tradicijsko ime (npr. na ruskom uz neke priče o životinjama: Bajka o ščuke zubestoj, Bajka pro tetereva), bilo kao stručni termin, čiji se opseg razlikuje od naše bajke. Na slovenskom je bajka naziv za mitske i kozmogonijske predaje. Na poljskom, narodna bajka (bajka ludowa) označava narodnu pripovijetku u širem opsegu, dok se pripovijetke sa čudesnim sadržajem u poljskoj stručnoj literaturi nazivaju čarobnim ili fantastičnim bajkama. Našoj bajci, naprotiv, bio bi suvišan atribut čudesna, čarobna i sl., jer ih ona već podrazumijeva."1 Ispoljavanje čudesnog svojstveno je i arapskoj bajci, kako to primjećuje Robert Irwin u zanimljivo pisanom ogledu Pripovjedačev zanat: "Prema ranoj islamskoj tradiciji, jednog od Poslanikovih, a.s., savremenika, nekog čovjeka po imenu Hurafa (Khurafa), iz plemena Uzrah (Udhrah), posjetili su džini i odnijeli ga. Kada se Hurafa vratio, hodao je unaokolo pripovijedajući priče o svom susretu sa džinima, ali mu svijet nije vjerovao tvrdeći da su te njegove priče nemoguće. Hurafa je potom, navodno, dao svoje ime arapskoj riječi za bajku ili besmislenu priču (Khurafa)."2 U bošnjačkoj usmenoj tradicija bajka se također doživljava kao čudesna. U kraćem tekstu uz rukopisnu zbirku usmenoproznih vrsta zapisivač Hamdija Mulić iznosi narodni izraz priječka, za pripovijesti u kojima se "štogod priča, pa se razvede, da je izvan insanske pameti". Opisivanjem situacije u kojoj se pripovijedaju priče ovakvog sadržaja, Mulić nas upućuje na zaključak da bi priječka mogao biti onovremeni naziv za bajke (početak XX stoljeća). U teoriji književnosti često se kao mjerilo za bajku uzima određenje obuhvaćeno njemačkim terminom Märchen, koje ima prilično elastičan okvir. Čak i kod braće Grimm podrazumijeva znatno širi raspon od onoga što se u našoj tradiciji pokriva ovim terminom. Našem pojmu bajke odgovaraju nazivi Zauber ili
Page 1 and 2: Znakovi vremena 32 Dr. Adib Đozić
Page 3 and 4: ulogu države u njima, kako bismo,
Page 5 and 6: Latzisa, jednog od prvih šefova č
Page 7 and 8: Jugoslavije, Draža Mihajlović izd
Page 9 and 10: strategija razvoja, Naprijed, Zagre
Page 11 and 12: (1992-1995.) i Tutze u Ruandi (1994
Page 13 and 14: Fenomen zvani Srećko M. Džaja Tra
Page 15 and 16: dostupnom rječniku pahlevi jezika
Page 17 and 18: na osnovu kojih se jedino i može p
Page 19 and 20: lično ime!? Vrlo zanimljivo. Nesum
Page 21 and 22: povijest je prepuna dokaza za to. T
Page 23: je na Odsjeku za orijentalistiku Fi
Page 27 and 28: odgovaraju žanru bajke. Upravo ove
Page 29 and 30: pripovjedač pojačava iskaz i umet
Page 31 and 32: formulativni završetak: "Hele, št
Page 33 and 34: gdje se sva čudesa primaju kao obi
Page 35 and 36: ČITANJE "PROKLETE AVLIJE" U SVJETL
Page 37 and 38: jeziku, Said je analizirao onu evro
Page 39 and 40: takav red. I on je to priznanje tra
Page 41 and 42: zatim prilikom kazivanja o kratkotr
Page 43 and 44: šta radi i govori. Ja znam samo je
Page 45 and 46: Čitajući Knjigu o Indiji, nigdje
Page 47 and 48: definirati religiju konačno i potp
Page 49 and 50: William C. Chittick - KA TEOLOGIJI
Page 51 and 52: svake druge pojave u kosmosu, ljuds
Page 53 and 54: koja se javljaju u Božijoj blizini
Page 55 and 56: trijumfa znanosti - znanja bez Boga
Page 57 and 58: mudrosti.'' Štaviše, sva promjena
Page 59 and 60: jest obavezujuće za sve muslimane
Page 61 and 62: ESEJI I TESAVVUF U ĆATIĆEVOM DJEL
Page 63 and 64: njegovog pera izlazi, zvuči poput
Page 65 and 66: predaje: Pred Veličanstvom Tvojim
Page 67 and 68: modela historijomanije, etnodiskurs
Page 69 and 70: prebivajući u srcu philosophie per
Page 71 and 72: nekim najznačajnijim figurama u sv
Page 73 and 74: neovisnih komentara o gnozi filozof
Page 75 and 76:
Khurasanija i škola iz središnje
Page 77 and 78:
trebao bi se vjerojatno potražiti,
Page 79 and 80:
stvaranja (tajdid al-khalq) u svako
Page 81 and 82:
present day. The relation of this s
Page 83 and 84:
(Leiden: Brill, 2000.). Vidjeti Mic
Page 85 and 86:
vidjeti Bonaud, op. cit., poglavlje
Page 87 and 88:
mudraci, samozatajni gnostici koji
Page 89 and 90:
jeste činjenica da je „Bog tako
Page 91 and 92:
usljed određenih fenomena i pojavn
Page 93 and 94:
ne «podržavljuju», «već da to
Page 95 and 96:
sada, definitivno, u Sarajevu, u sr
Page 97 and 98:
INTERVIEW SA WILLIAMOM C. CHITTICKO
Page 99 and 100:
poslanika, a njihova zbilja u potpu
Page 101 and 102:
nešto po čemu se islam bitno razl
Page 103 and 104:
ljudima. Ljudi su nekad bili mnogo
Page 105 and 106:
poimanjem svijeta. S druge strane,
Page 107 and 108:
sve njih čovjek nebesko biće spu
Page 109:
Fusus. Na engleski sam potom pod na
show all

Znakovi vremena 32 - Ibn Sina

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?