Znakovi vremena 17 - Ibn Sina

More documents

Recommendations

Info

duhovan. Stanovnici naše zemlje poželješe ga vidjeti, pa skupa sa mnom krenuše ovamo." Godine su potrebne da kamen, porijeklom sa Sunca, u tminama zemlje dragulj postane. Uz zahvalu Allahu i podrškom Njegovom ovaj je traktat završen, pa neka je blagoslov na Poslanika Njegovog i obitelj njegovu svu! s perzijskog: Muamer Kodrić
Suhravadi i Ishaqi škola sufizma - Rešid Hafizović Prof. dr. Rešid Hafizović SUHRAVARDI I ISHRAQI ŠKOLA SUFIZMA Shihabuddin Yahya ibn Amirak ibn Abi al-Futuh Suhravardi, znameniti perzijski filozof, teozof i sufija, rođen je 549/1155. godine u provinciji Gebal u Azerbejdžanu, to jest u nekadašnjoj pokrajini sjeverozapadnog Irana . U filozofskoj i teozofskoj literaturi je danas poznat po pridjevku Shaykh al-Ishr â q (Učitelj filozofije prosvjetljenja), jer je zaslužan za utemeljenje posebne filozofske, teozofske i sufijske tradicije pod naslovom Falsafa al-Ishr â q (filozofija svjetlosti) ili al-Hikma al-mashriq î yya (istočna teozofija). Zatočen je u Alepu po nalogu Salahuddina, zbog svog sufijskog nauka, i na kraju je smaknut u tridesetoj ili trideset i osmoj godini života (1191), pa je u povijesti sufijske literature ostao poznat po pridjevku al-maqt ű l (umoreni), shaykh –mučenik (shah î d ). No, danas najviše podataka iz njegova života nalazimo u djelu njegova učenika Shahrazurija, koji je, ujedno, poznat kao autentični tumač Suhravardijeva velikog filozofskog djela Kit â b hikma al-ishr â q (Knjiga o filozofiji svjetlosti). (1) Bio je veoma osebujna ličnost. Nikada se nije osvrtao na svijet koji ga se nije uopće ticao; premalo je vodio računa o jelu i odijevanju, i nije se zanosio istaknutim položajem. Katkada je nosio ogrtač i dugu crvenu kapu; kojiput je oblačio pokrpani kaput sa zamotuljkom na glavi; ponekad se odijevao kao sufije. Uobičavao je postiti, dugo noću bdjeti i meditirati o teozofskim kraljevstvima. Nisu ga se ticali uglađeni ljudi i radije je ostajao šutljiv, obuzet sobom. Veoma je volio sam â ‘‘ i duhovnu muziku; izvodio je čudesa i nesvakidašnje geste. Uživao je odlaziti u Duyar Bakr, a neko vrijeme je boravio i u Siriji i Anadoliji. Bio je prijatelj sa Fahruddinom al-Mardinijem, koji je živio u Mardinu, i uobičavao je viđati se s njim. Fahrudin bi često govorio svojim prijateljima: ”Kako je mudar ovaj junoša, i kako je rječit! U moje vrijeme ja mu ne znam ravna, pa, ipak, se bojim da bi njegova izuzetna smjelost i nesmotrenost mogla iskušati njegovu propast.” Poput slavnog muslimanskog filozofa al-Farabija, Suhravardi je također živio u vremenu u kojem je bilo nužno objediniti i sadržinski sukusirati sva polja muslimanske učenosti. Kritikujući neke stare vrijednosti unutar globalne filozofske tradicije do njegova <strong>vremena</strong>, osobito u njenom peripatetičkom obziru, Suhravardi je, istodobno s tim pregnućem, nastojao oblikovati, definirati i razvijati novi epistemološki obzir, najprije unutar filozofije, a potom i u kontekstu sufijske literature. Formiranje nove filozofske epistemologije je, zapravo, bilo tek predujam za potpuniji razvitak sufijske epistemologije koja, po njegovom mišljenju, predstavlja krunu svekolikog spoznajnog procesa, koji gotovo redovito završava na duhovnoj stazi sufizma, inicijacijskog ezoterizma ili misticizma u najopćenitijem smislu riječi. Kažimo sada nekoliko riječi o samom njegovu filozofsko-teozofskom i sufijskom opusu, te o književnoj klasifikaciji njegova djela. Makar je, naime, umro u cvijetu mladosti, Suhravardi je iza sebe ostavio respektabilno književno-filozofsko djelo. Njegova djela bi se mogla razvrstati u pet kategorija: 1. Na prvom mjestu spominjemo četiri velike rasprave eminentno filozofske naravi, a to su: al-Talw î h â t (Knjiga prosvjetljenja); al-Muq â wam â t (Knjiga suprotnosti), al-Mut â rah â t (Knjiga rasprava) i Hikma al-ishr â q (Filozofija svjetlosti). Prva tri njegova djela su napisana u duhu tradicionalne peripatetičke filozofije. 2. U drugu skupinu spadaju njegovi kraći radovi, od kojih neki imaju doktrinarnu važnost. Ondje se svrstavaju sljedeća njegova djela: Hay â kil al-n ű r (Svjetlosne tjelesne forme), Alw â h al-’‘im â d î yya (Pločice ‘‘Imaduddinove), Partaw-n â ma (Rasprava o prosvjetljenju), F î ‘‘i’‘tiq â d al-hukam â ‘‘ (O vjeri
Page 1 and 2: Znakovi vremena 17 O zbilji ljubavi
Page 3 and 4: Odjednom ugleda Jusufa kako sa Zule
Page 5: napustiti sitni svijet, pa prići s
Page 9 and 10: Purpurnim Anđelom Ovaj naslov je s
Page 11 and 12: pripovijesti”, simboliku o tri eg
Page 13 and 14: činjenicu da hannaqa simbolizira,
Page 15 and 16: svetopovijesnog i svetogeografskog
Page 17 and 18: Munafici u Kur'anu - Almir Fatić A
Page 19 and 20: ljudi koji ne shvaćaju: “ali dvo
Page 21 and 22: superiornoj mekkanskoj vojsci u uli
Page 23 and 24: deaktivira.” [8] Ustvari, nijedna
Page 25 and 26: političkog dru š tva nego “parl
Page 27 and 28: vodile formiranju različitih musli
Page 29 and 30: Zašto dijalog a ne sukob civilizac
Page 31 and 32: ćemo tražiti razlog našem bivstv
Page 33 and 34: skepsa, ali nije izostao ni ezopovs
Page 35 and 36: uprkos njihovim medjusobnim razlika
Page 37 and 38: ženskih tijela. U vezi s tim poku
Page 39 and 40: kako je učinio Schopenhauer svode
Page 41 and 42: nagonskog koju samo relativno može
Page 43 and 44: Priroda porodičnog odgojnog uzora
Page 45 and 46: sluti ka deficijentnom odnosu bošn
Page 47 and 48: angažiranim sagledavanjem problema
Page 49 and 50: zajednicu. Karakterističan doživl
Page 51 and 52: muslimanske mase ovaj akt okupacije
Page 53 and 54: Bitka za Boga (uvod) - Karen Armstr
Page 55 and 56: su se razvili u našem vlastitom do
Page 57 and 58:
logos se mora odnositi tačno na č
Page 59 and 60:
modernost primarno kao jedan juriš
Page 61 and 62:
osjećali povrijeđenim zbog rastu
Page 63 and 64:
da bi omogućila Izraelićanima da
Page 65 and 66:
obavljane kao djela tikkuna. - nast
Page 67 and 68:
milost ukazala.” (XLIX, 10). Samo
Page 69 and 70:
Bilingvizam u bošnjačkoj književ
Page 71 and 72:
nemuslimanskom vlašću ili se isel
Page 73 and 74:
Univerzalnost religije i ovosvjetov
Page 75 and 76:
zbog očigledne neodlučnosti među
Page 77 and 78:
samoga sebe, samorefleksija, je nu
Page 79 and 80:
predsjednikom Sadatom, te Kinu. Ova
Page 81 and 82:
je on proučio i uvezao. Ali, ipak,
Page 83 and 84:
često su se nalazili na suprotst
Page 85 and 86:
ima i drugih faktora koje treba u
Page 87 and 88:
smjeranja određenih "tajnih bratst
Page 89 and 90:
Globalizacija i islamski svijet - S
Page 91 and 92:
između pozitivnih i negativnih asp
Page 93 and 94:
hladnog rata i raspadom SSSR-a te p
Page 95 and 96:
slučajeva da autor kao da vidi sam
Page 97 and 98:
podvala zapadnjačke elite koja njo
Page 99 and 100:
nov. 2001. [16] John Baylis 8 Steve
Page 101 and 102:
“bosanskim”, a određujući im
Page 103 and 104:
ađene bosanskim stilom. [31] Tako
Page 105 and 106:
ugrađena, ali i po izradi, pa je t
Page 107 and 108:
poklon. U posjedu Kosača svakako j
Page 109 and 110:
pozlaćenog sukna koji je ostavila
Page 111 and 112:
po ornamentici pripadale specifi č
Page 113 and 114:
XIV i XV st.), HKD Napredak, Saraje
Page 115 and 116:
Junak Bosne, (Husnija Kamberović:
show all

Znakovi vremena 17 - Ibn Sina

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?