Å UMARSKI LIST 11/1948

(SI. 5. i 6.) Iznad Štrbe i Poprada na podnožju Visokih Tatra u visini od
kojih 800 m nalaze se smrekove sastojine vrlo rijetkog obrasta, u kojima se
pašari. Takav tip šumsko-pašnjačkog gospodarenja razvijen je i u Švicarskoj
i Poljskoj. Travnate plohe zapremaju oko 40—50% površine, a drveće
je smješteno pojedinačno ili u grupama. Pomladak se održava samo uz
panj eve, trule klade, stijene i si. Na tim pašnjacima može da pase samo
krupna stoka, i to prema propisima u Švicarskoj po 4 grla na ha.
U području Strbske Pleso — Tatr. Lomnica nalaze se lijepe sastojine
smreke i ariša sa ponešto breze. Steru se iznad Lomnice (898 m) sve do kojih
1400 m. U višim položajima učešće je ariša vrlo veliko,
U Slovenskom Raju (izvorno područje Vaha, Hornada i Hnileca) primiješana
je u smrekovim, ariševim i borovim sastojinama obilnije bukva, a ponešto
i jela. Ondje odlično raste obični bor, te se smatra za najboljega u CSR.
Uz vodotoke u gornjem području Vaha, Hornada i Hnileca česti su: Alnus
incana, Fraxinus excelsior i Prunus padus. Uz Vah kod Lipt. Hradoka pojavljuje
se obilnije Myricaria germanica. Taj grm vidjeli smo i uz potok Lomnu
SI. 6. — Prirodno područje smreke pod Chopkom. — Prema razglednici,
1948.
(450 m) u Moravsko-šleskim Beskidima. Prema D. J. Kliki* zadruga Myricarietum
naseljuje se na najnovijim naplavinama uz rijeke i priprema tlo
za daljne sukcesije (vrbe).
Šumu hora krivulja (Pinetum mughi) promatrali smo u Vis. Tatrama
ispod Opservatorija Skalnate Pleso. Zadruga je ondje razvila širok pojas,
koji se stere od 1400—1754 m, t. j. sve do Opservatorija (ondje je sred.
god. temp, oko 2° C. oborine preko 2000 mm). U donjem dijelu tog pojasa
izdižu se pojedince barjakaste kržljave smreke, a oko 1500 m pojavljuje
se i Pinus cembra.
Pošumljivanje i učvršćivanje terena
Ovdje ćemo se ukratko osvrnuti na pitanje šum. sjemenja, na neka
pitanja o uzgoju biljaka u rasadnicima, kao i na nekoliko općih pogleda
o pošumljivanju, a ujedno ćemo spomenuti opažanja iz područja učvršćivanja
terena u vezi sa uređivanjem gorskih vodotoka.
* Dr. J. Klika: Lesni dfeviny, Pisek 1947., s. 338.
354
i