Å UMARSKI LIST 11/1948

Da bi što bolje ilustrirali upliv stepena usukanosti na čvrstoću
donosimo prema A. Koehler-u 8 (si. 144) slijedeći diagram:
savijanja
""^^SSCT"—
so
, Љ-Ti^r: ^јвЕ&^зДО*
^ш ^ l Ä"SS^fe
I ^ ß
+* !
«з §7° I
<
>z i
:i
•^
ч
•s
X
•1 &Q
Sü
% ,
V
/м© •» *№ -•-» лл
Iz ovoga diagrama može se zaključiti da upliv usukanosti u granicama
omjera usukanosti od 1:40 do 1:20 nije velik, smanjenje čvrstoće savijanja
kreće se od 0 do 10°/o, dok je naprotiv upliv usukanosti u granicama omjera
usukanosti od 1:20 do 1:5 vrlo znatan, čvrstoća savijanja brzo opada povećavanjem
omjera usukanosti. To se smanjenje čvrstoće savijanja kreće od
10 do 50%'.
E. M. Knjažević (po Lapirov-Skoblo) izvršio je probno raspiljivanje 363
smrekovih i 1348 borovih stabala usukane žice. Stabla su bila razvrstana u 5
kategorija. U prvoj kategoriji svrstana su stabla sa procentom usukanosti do
3%, u drugu od 4 cio 6%, u treću od 7 do 9°/o ; u četvrtu — od 10 do 12°/o, a u
petu — od 13% i više. Na osnova toga istraživanja došao je autor do zaključka
da stepen usukanosti opada od periferije prema srcu debla i da usukanost od
4 do 16,5% ne smanjuje niti procenat iskorišćenja niti kvalitet piljene robe.
Vanin 8 dijeli usukanost na malu, srednju i: veliku. Isti autor iznosi da se
u američkoj praksi usukanost dijeli na malu (blagu) usukanost — omjer usukanosti
1:15 i manji; srednja usukanost — omjer usukanosti 1:15 do 1:10;
i veliku usukanost — omjer usukanosti 1:10 i veći.
Vanin iznosi' rezultate istraživanja Pereligina o uplivu stepena usukanosti
na mehanička svojstva hrastovine. Prema ovim rezultatima stepen usukanosti
upliviše na mehanička svojstva tek kada je kut sukanja veći od 3°, kod usukanog
drveta sa kutem od 4° do 5° umanjuje se čvrstoća savijanja hrastovine za
8%', a kod kuta sukanja od 7° do 9° za 14%.
6 Koebler A., The properties and uses of wood, New York, 19:24. p. 144. #
8 Varam S. I., Drevesinovedenie, Moskva 1934., s. 331..
377