Å UMARSKI LIST 11/1948

lu Bugarskoj radi se na podizanju poljozaštitnih pojaseva. Radi
se također u Dobruđži. Vrijedno je spomenuti da ondje postoji pri Ministarstvu
poljoprivrede Institut za poljozaštitne pojaseve.
Zanimljiva su u tome pogledu i iskustva iz ČSR, gdje se na podizanju
takvih pojaseva radi od 1945, i to u Juž, Moravskoj. Paralelno sa komasacionim
radovima izrađeni su planovi za poljozaštitne pojaseve, i to za
čitav sektor: Znojmo—Brno—Hodonin. Izrađen je za to područje reljef
sa stanjem zemljišta iza komasacije i sa označenom mrežom glavnih i sporednih
pojaseva. Reljef je bio izložen na šumarskoj izložbi i pobudio je
veliko interesovanje i stručnjaka i građanstva. U Juž. Moravskoj đo sada
je podignuto 80 km_ pojaseva. Oni zapremaju do 6% odnosnog zemljišta.
Glavni pojasi su do "lO m široki. Za podizanje pojaseva rabe se: klen, mliječ,
brijest, jasen, kitnjak, lužnjak, crveni hrast, lipa, dud, crni orah, breza,
topole, borovi, sremze i dr. — prema ekološkim i ritocenološkim odnošajima.
Treba voditi računa da pojas ne bude odviše gust, jer on mora propuštati
vjetar. Prohujavanjem kroz pojas vjetru se lomi snaga.
U ovome predmetu konferencija je izrazila želju da se u svim zemljama
intenzivnije poradi, i to po mogućnosti sa komasacionim radovima, na
podizanju poljozaštitnih pojaseva.
Problem melioracije planinskih pašnjaka dotaknut je u toku ekskurzije.
U području Štrbe i Poprada, na podnožju Vis. Tatra, pregledali su
ekskurzisti stanje tamošnjih pašnjaka i radove oko njihove melioracije.
Pašnjaci su u gornjim slojevima isprani i iscrpljeni. Obrasli su kiselim travama
(Nardus stricta i dr.) i drugim acidofilnim biljem. U svrhu popravka
preoravaju se traktorima, zatim se teren izravna, pognoji gnojivom prema
pedološkom nalazu, te zasije sjemenom neutrofilnih trava. Slično se postupa
i u Lanyma, gdje se melioriraju pašnjaci za divljač. Obrađene
površine ograđuju se premjestivim ogradama dok se ne za.ledine.
Zaključne
napomene
Kako vidimo, i na konferenciji i u toku ekskurzije raspravljano je o
mnogim važnim problemima iz područja uzgajanja šuma. Možemo
reći da je na ekskurziji uzgojna strana i gledom na probleme i gledom na
objekte vrlo dobro obuhvaćena. Dugujemo stoga i u tome pogledu veliku
hvalu drugovima organizatorima ekskurzije.
Uzgojni radovi u mnogim šumama ČSR na znatnoj su visini i mogu
dobro da posluže kao primjer drugima. Od osnovne je važnosti da se ondje
zasade šumarskih nauka nastoje što više primijenili u praksi.
Prijeđemo li u mislima šumama ČSR koje smo na našem putu posjetili
i potsjetimo li se na aktivnost i zalaganje stručnjaka u tim šumama, izdiže
nam se pred očima lik novog čehoslovaekog šumara, koji nam imponira,
jer je uspio da se otrese ranijih teških šablona srednjoevropskog šumarstva
i pošao posebnim, ali sigurnim putem —• putem respektovanja prirodnih
zakona u šumi, t. j. putem očuvanja i trajnog podržavanja produktivne
sposobnosti šumskog tla, a odatle putem najracionalnijeg šumskog gospodarenja.
362