Å UMARSKI LIST 11/1948

i graba česta malolisna lipa, a i brekinja. To su većinom odrasle panjače,
a obnavljaju se sječom u uzanim prugama ili manjim okruzima.
I područje prirodnih šuma kitnjaka i običnog graba sa bukvom (Querceto-Carpinetum
fagetosumj izmijenjeno je kod Opočna uzgojem smrekovih
i borovih sastojina. Tlo je, međutim, manje degradirano. U sloju grmlia
pojavljuju se prirodni elementi. Na povoljnije stanje u tlu upućuje nas
prizemno bilje (Majanthenum bifolium, Galium silvatieum, Lathyrus vermis,
Polygonatum multiflorum, Asarum europaeum, Cypripedium calceolus,
Hepatica triloba i dr.). Te se sastojine uspješno pomlađuju u mješovite
sastojine kitnjaka, lipe, ariša i bora. Vrši se to sječom u malenim okruzima
koji se nižu istim smjerom u podjednakim razmacima. Počinju se otvarati
gdje ima ponešto prirodnog pomlatka. Sastojina se prije toga pripravi
5/. 2. — Označivanje stabala za sječu na dobro pomlađenoj
pruzi. Revir Kanice, Masaryküv les, kod Brna.
F.: Ing. J. K a š p a r.
na vjetar jačom prorjedom. Na okruzima se od prirode pojavljuju: bor,
ariš, breza i ponešto kitnjak. Umjetno se forsira lipa, jer ona dobro zaštićuje
i popravlja tlo. Okruži se proširuju u nepravilnim jezičastim oblicima.
Proširuju se uglavnom svake 5, godine. Sječom u okruzima kani se
uzgojiti grupimična mješovita sastojina prebornog oblika. Na obnovi tim
putem radi se ondje već kojih 15 godina. Uspjesi su mjestimično vrlo dobri.
U »Obori« kod Opočna vrši se pomladenje stare umjetno uzgojene sastojine
bora i ariša sječom u uzanim prugama. Od prirode se pomlađuju
ariš, bor i breza, a umjetno se unosi lipa. Lipove biljčice sade se pomoću
željeznih plosnatih sadilja.
I u reviru Hady u fakultetskoj šumi »Masaryküv les« kod Brna pomlađuju
se odrasle panjače kitnjaka, graba i bukve sječom u uzanim
prugama i okruzima. U pomladak se umjetno unosi ariš i bor. Tim putem
350