Å UMARSKI LIST 11/1948

upozoreni na više takvih objekata u fakultetskoj šumi »Masaryküv les« kod
Brna. U Slovačkoj posjetili smo rezervatnu šumu Kašivarovu kod Žarnovice
na Hronu. To je 6 ha velika 180-god acidofilna kitnjakova sastojina.
U Slovačkoj posjetili smo i 50 ha veliku prašumu »Pod Gerankom« na
području Šumarije Dobroč kod Brezna na Hronu.
O značajnijim pregledanim sastojinama i problemima obnove
U više zemalja pretstavlja težak problem obnova monokultura
smreke i običnog b ora, koje su uzgojene u području šume kitnjaka
i običnog graba, u području acidofilne kitnjakove šume ili u području nižih
bukovih šuma. Takve monokulture zapremaju u Češkoj oko 80% od površine
šuma.
Monokulture spomenutih vrsta nisu podesne za daljni uzgoj, jer same
od sebe znatno utječu na degradaciju tla. Veliki prihod od takvih šuma
kasnije se teško osvećuje. Degradacija tla u njima brzo napreduje. Prema
Dr. J. Pelišeku pod jednom 60-god. smrekovom sastojinom uzgojenom
na 40—50 cm debeloj rendzini u Juž. Moravskoj konstatovano je ekstremno
podzolasto tlo. Radi toga se ti ČSR forsira pretvorba smrekovih i borovih
sastojina u mješovite sastojine što prirodnijeg oblika.
Kod obnove smrekovih i borovih kultura dolazi često u pitanje m e-
lioracija tla. Napose to vrijedi za tla koja su iscrpljena dugotrajnim
uzgojem spomenutih vrsta ili cdnašanjem četinjka. Prema Dr. A. N e m e c u
jedna smrekova 80-god. sastojina gdje se nije sakupljao četinjak bila je
visoka 20 m, a- imala je 208 m 3 /ha drvne mase. Isto toliko stara sastojina
u kojoj se sakupljao četinjak bila je visoka 12 m i imala je 154 m 3 /ha drvne
mase. U Češkoj ima — prema Dr. A. Nemecu — tako degradiranih smrekovih
sastojina da im u 30-40. god. dobi iznosi godišnji visinski prirast tek
1 cm, a debljinski prirast 1 mm. Melioracija se vrši dodavanjem mljevenog
diabaza, gabra, melafira, vapnenca, bazalta, te kalijeve soli, Thomasove
drozge i dr. Koje gnojivo treba upotrebi ti i koliko, ima se odrediti na
osnovi pedološkog nalaza.
Konferencija je utvrdila da je zbog nagle prijeratne sječe za bivših
kapitalističkih režima, zbog sječe koju je izvršio okupator, kao i zbog pojačane
poslijeratne sječe u cilju obnove, drvna glavnica u većini
zemalja znatno snižena (često ispod 50%), Preporučeno je da bi se
planiranje u šumskom gospodarenju pojedinih zemalja usmjerilo tako da
se povećava drvna za liha. Plan sječa valja usmjeriti prema prirodnim
mogućnostima i očuvanju proizvodne sposobnosti tla.
Povećanje proizvodne sposobnosti šume unošenjem vrsta drveća
koje od prirode optimalno rastu u drugim šumskim zajednicama
treba svesti u granice ekoloških i fitocenoloških mogućnosti.
U uzgajanju šuma potrebno je obratiti glavnu pozornost drveću koje se
ondje nalaze u optimalnim odnošajima. Tako će se u području brdskih
bukovih šuma dati prednost bukvi ispred smreke.
Sa konferencije je predloženo da sve šume, bez obzira na veličinu
i vlasnika, treba u cilju što boljeg uzgajanja (čišćenje, prorjede, obno-
348