Å UMARSKI LIST 11/1948

U nasadima Praga, Brna, Opočna, Bratislave, Ziina i dr. isticala su se
obiljem svojih* cvjetova stabla i stabalca punocvjetnog gloga (Crataegus monogyna
f. rubroplena Rehd.). U Lanyma posebno se ističe do zemlje granato oko
15 m visoko stablo Corylus colurna. Tamošnji staklenici odlikuju se velikim
obiljem tropskog i subtropskog bilja. U Lanyma smo vidjeli i, inače rijedak,
američki grm Vacoinium corymbosum. U parku dvorca Opočno vrijedno je
spomena ogromno stablo Fagus silvatica 1 laciniata. Pred ulazom u fakultetski
dvorac u Kftinama kod Brna nalazi se vrlo lijepo oko 10 m visoko i 25 cm
debelo stablo Thujopsis dolabrata. U studenim uvalama kod Kftina od mnogo
posađenih egzota održala se dobro Thuja occidentahs var. Malonyana. Raste
usko čunjasto i tvori gustu krošnju. Vidjeli smo je kao vrlo prikladnu za vrtne
alejice i u Lanyma, a također i u Topolcanky. Vitke i bujne topole oživljavaju
i razvedravaju visoke jednolične tvorničke zgrade u Zlinu.-S obzirom na egzotično
drveće i grmlje zaslužuje posebnu pažnju park dvorca Topolcanky. U
tome pogledu pripada on među najvrednije evropske parkove. Zaslužuje stoga
poseban studij. Za kratko vrijeme boravka ondje vidjeli smo veći broj vrsta
i forma koje se inače u srednjo-evropskirn parkovima uopće ne vide ili su vrlo
rijetke. I uzrast pojedinih rijetkih primjeraka vrlo je lijep. Park se nalazi u
pitomom podneblju, s razmjerno malo oborina (450 mm), ali su povoljno
raspoređene.
Dizanje proizvodne sposobnosti tla uzgojem poljozaštitnih pojaseva
i melioracijom planinskih pašnjaka
Na konferenciji je s velikim interesom raspravljeno pitanje uzgoja
poljozaštitnih pojaseva. U referatima i diskusiji naglašena je
važnost tih pojaseva u pogledu popravljanja ekoloških odnošaja suših
terena, zatim u pogledu dizanja plodnosti susjednog poljoprivrednog tla.
Iznesena su dosadašnja iskustva iz tog područja.
Za vrijeme konferisanja prikazano je jednim vrlo uspjelim filmom, od
koliko su velike koristi poljozašiitni pojasevi za uzgoj poljoprivrednih kultura
na inače nepovoljnim, gotovo pustim (pjeskovitim) terenima u SSSR.
U Poljskoj podižu se takvi pojasevi u sjevernoj oblasti. U okolici
Varšave rabi se u tu svrhu Salix acutifolia i Prunus divaricata. Ti su pojasi
do 4 m visoki i 2—3 m široki. Salix acutifolia raste i na najlošijim, pjeskovitim
tlima. Ne može je zasuti vjetar, jer se dobro zakorjenjuje i bujno
tjera. U vezi sa postojećim, novim zakonom o komasaciji, koji se odnosi
na sva zemljišta, izrađuju se planovi za podizanje poljozaštitnih pojaseva.
Očekuje se poseban zakon o poljozaštitnim pojasevima.
U Mađarskoj ima poljozaštitnih pojaseva u području Blatnog
Jezera. Čine ih većinom kan. topole. Široki su do 30 m. Ondje postoji projekt
zakona o općoj komasaciji, te je u njem predviđeno 10% zemljišta
za pojaseve.
U Rumunjskoj postoje u tom pogledu opsežnija iskustva u području
Dobrudže. Na osnovu 12-godišnjih opažanja uvidjelo se da se urod
polja znatno povećava, jer kulture imaju više vlage i zaštićene su od vjetra.
Utjecajem pojaseva može se vlaga u tlu povisiti i dvostruko.
361