Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D

va. Pristupnik navodi 10 podciljeva putem kojih će se
dosegnuti temeljni cilj.
Mjesto i metode istraživanja
Pristupnik je prethodno opisao edafske i gospodarske
značajke mjesta rada, polazeći od Uprave šuma
Vinkovci i šumarije Cerna do gospodarske jedinice i radilišta
na kojem su traktorski skupovi izvozili drvo. Pri
tomu je uz opće klimatske, geološke i pedološke prilike
prikazao raspodjelu dobnih razreda, etat i proizvodnju
sortimenata u Upravi šuma Vinkovci i šumariji Cerna,
precizno opisujući način rada traktorskih skupova te
tehničko-tehnološke razlike medu njima.
Na daljnjih 13 stranica obrazlaže metode prikupljanja
i obradbe glavnih i pomoćnih mjernih podataka.
Prema prihvaćenoj raščlambi vremena, pristupnik je za
mjerenje vremena uporabio povratnu metodu snimanja,
koja je općeprihvaćena metoda mjerenja vremena u šumarstvu.
Pri razdiobi vremena oslanjao se na prijedlog
IUFRO razdiobe vremena pri studiju rada u šumarstvu,
kao i na dosadašnja hrvatska iskustva bazirana na njemačkoj
(REFA) i skandinavskoj školi. Također je opisan
način prikupljanja pomoćnih podataka poput udaljenosti
privlačenja, privitlavanja, obujma drva i dr.
Statističku obradbu mjernih podataka proveo je PC
programima, ovisno o tome radi li se o fiksnim ili varijabilnim
vremenima ili morfološkoj raščlambi vozila.
Rezultate istraživanja razvrstava na sedam potpoglavlja.
U prvom potpoglavlju, morfološkoj raščlambi poluprikolica,
istražuje 8 vrsta parametara u odnosu na masu
poluprikolice te položaj istraživanih poluprikolica u
familiji od 27 tipova poluprikolica.
Istraživane poluprikolice nalaze se na desnom rubu
familije, što ukazuje na njihovu malu masu, posebno
poluprikolica Kronos 250 - 6t, a i Metal - 5t. Ovisnost
širine poluprikolica i širine kolotraga o masi ukazuje na
to da se ova dva parametra nalaze točno u trendu familije,
no uvijek na desnom krilu uzorka. Duljina, visina te
visina klirensa su znatno iznad istraživanog trenda. Prikolice
FMV 230 i Metal - 5t po nosivosti leže na liniji
trenda, a poluprikolica Kronos 250 - 6t je znatno iznad
trenda. Slično je i s najvećim podiznim momentom dizalice.
Navedena istraživanja ukazuju na prednosti poluprikolice
i dizalice Kronos 250 - 6t ali i na njezine nedostatke,
posebice umanjenu bočnu stabilnost.
Ekipažc su radile u praktično istim uvjetima. Na to
ukazuje inače vrlo osjetljivo pitanje dimenzija i obujma
izrađenih sortimenata. Prosječni obujam komada oblog
drva kod sva tri stroja iznosi 0,18 m\ srednji promjer
25 cm, a prosječni broj komada utovara od 19 do 21.
Steyrje s 3,3 m 3 ostvario najmanji prosječni tovar, a Pionir
s 3,8 m 3 najveći, stoje razlika od utjecajnih 0,5 m 3
po turnusu.
Utvrđeno je da su ekipaže ostvarile za naše pojmove
visoko učinkovito vrijeme, Pionir čak 79,3%, Steyr
77,11%, a FMV 75.0%. Od učinkovitog vremena najveći
dio (56,4% - 60,8%) se utroši na rad na sječini (svi
zahvati utovara), od čega na rad vitla otpada od 35%
do 62%.
Dodatno vrijeme kao dio priznatih općih vremena
određeno je za sve tri ekipaže i iznosi 25,3%. Ostvareni
dnevni učinak Steyraje 19,8 mVdan, Pionir 14,5 mVdan
iFMV-a 13,2mVdan.
Pristupnik je istraživao brzine kretanja opterećenih i
praznih ekipaža po šumskoj cesti, vlakama i kod premještanja
pri utovaru i istovaru. Općenito najbrži Steyr
je na šumskoj cesti prazan vozio brzinom od 6,39 km/h,
a pun 6,33 km/h. Na vlaci je prazan ostvarivao 4,22
km/h, a pun 3,97 km/h. Pri premještanjima brzina je bila
također nešto viša nego kod ostale dvije ekipaže. Razlog
leži u prijenosnom odnosu brzina suvremenog traktora
Steyr, u rezervi snage te u nešto manjem tovaru.
Pri proučavanju brzina privitlavanja sortimenata
pristupnik je utvrdio najveće brzine kod Steyra - 1,28
km/h prema 0,85 km/h za FMV i 0,62 km/h za Pionir. U
sva tri slučaja utvrđene brzine izvlačenja užeta su veće
od brzina privitlavanja i to od 2,12 km/h kod Steyr do
1,32 km/h kod FMV ekipaže.
Istraživanje dizalica je otkrilo zanimljivost. Kod
inače zastarjele Pionir ekipaže konstrukcijska rješenja
dizalice i vitla omogućuju najbrži utovar pri čemu troši
1,72 min/m 3 . Steyr za utovar troši 3,50 min/m 1 , a FMV
3,94 min/m'. Vezano za spomenuto, kod Pionira je vrijeme
utovara 2,1 puta kraće od vremena istovara. Kod
ostalih ekipaža utovar i istovar se izvodi hidrauličnom
dizalicom, te je kod njih utvrđen uobičajeni odnos vremena
utovara i istovara, s tim da je dizalica na Steyr
ekipaži pri istovaru najbrža.
Pristupnik nadalje iz učinkovitog i dodatnog vremena
oblikuje vrijeme turnusa. Budući je dodatno vrijeme
za sve ekipaže isto (25,3%) oblikovano vrijeme turnusa
za udaljenost vožnje od 100 m po šumskoj cesti i 400 m
po vlaci postaje realan osnov za ocjenu proizvodnih
mogućnosti istraživanih strojeva.
Steyr ekipaža za navedenu udaljenost ima normu
vremena od 23,7 min/m', a najlošija FMV ekipaža 34,1
min/m 3 . Shodno navedenome, dnevni učinak Steyr ekipaže
za gornje udaljenosti dosiže 20,3 mVdan, a FMV
14,1 mVdan.
Pristupnik također istražuje norme vremena i dnevne
učinke strojeva glede udaljenosti privlačenja, te
utvrđuje da Steyr ekipaža postiže najveće učinke, ali i
najveći faktor smanjenja učinka s povećanjem udaljenosti
izvoženja, što se pripisuje manjem kapacitetu poluprikolice.
100