Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D

More documents

Recommendations

Info

tarstva i Hrvatskih šuma te znanstvenih organizacija jednostavno eliminirani. Do sada je bar netko od šumara bio u Nacionalnim vijećima NP i Parkova prirode, sada, po novom prijedlogu DUZPO gotovo iz svih su šumari isključeni, uz objašnjenje da se radi o smanjenju troškova. Posebice je to žalosno, kada je riječ o NP Risnjak i Sjeverni Velebit, našim šumovitim NP. Tek žalbom Vladi, djelomično je to stanje popravljeno. Obrazloženje je ravnatelja DUZPO dr. Kutle, kako šumarski predstavnici ne bi doprinijeli konstruktivnom radu Upravnih vijeća. Pitanje je samo tko je do sada, ako ne šumari, sačuvao te objekte da su tako vrijedni. Ne samo da šumara nema u Upravnim vijećima, nego ni jedan nije u užem menadžmentu DUZPO. N. Farkaš-Topolnik napominje kako je nešto bolja situacija u U.V. Parka prirode Medvednica, gdje su tri šumarska stručnjaka (iz Grada, Županije i Hrvatskih šuma). S. Matić pojašnjava kako šumari nisu protiv zaštite prirode pa time i protiv DUZPO, te stoga žele surađivati. Suma je utjecana po čovjeku, no hrvatsko šumarstvo na sreću te šume drži u optimalnom stanju. Ako je to prašuma kakvom šumu netko želi, tada mora znati da ona ima stadije, od pomlađivanja, prirašćivanja, optimalnog stadija, stadija starenja do stadija truljenja. Ne bi željeli živjeti u Zagrebu, a da Medvednica bude u stadiju truljenja, no o prašumi treba nešto znati. Mi držimo Medvednicu u optimalnom stanju i to baš tim "kritiziranim" sječama, ne zbog toga što nam treba drvo, nego što je to uzgojni zahvat koji osigurava potrajnost. Taj nus-proizvod osigurava da struka funkcionira i da se ne oslanja o državni proračun. Zalažemo se da se priroda još bolje štiti, ali da se pritom uvažava šumarska struka. Smješno je i nelogično da na raspisanom natječaju u Parku prirode Kopački rit nije prihvaćena niti jedna molba šumarskog stručnjaka, osim jednoga šumarskog tehničara, i to na mjesto šefa računovodstva! U Maksimiru je pak upravitelj veterinar, u NP Krka bivši šef zatvora itd. i protiv takvih stvari se borimo. Šume moraju funkcionirati, moraju biti vječne, pa se tako u zadnjih 100. godina kod nas nije smanjila površina pod šumom, a za to nije zaslužna DUZPO. Možemo mi zaštititi sve šume ako je to u interesu Hrvatske, no to zasigurno nije, ni u interesu prerade drva ni cijeloga gospodarstva. Rijetka je struka općenito u svijetu, a posebice šumarska, koja posluje sa saldom nula. Sve one su subvencionirane, dok hrvatsko šumarstvo ne opterećuje državu nego čak uplaćuje u proračun. J. J anj i ć ističe kako šumari nisu nazočni pri prostornom planiranju, te smatra da je potrebno osigurati utjecaj šumara na prostorno planiranje, poraditi na njihovoj još boljoj edukaciji, te na promjeni Zakona o zaštiti prirode kojega treba uskladiti sa Zakonom o šumama, Zakonom o vodama i dr. Lidija Ko m es predlaže zajedničku pripremu izložbe u Gradskoj Vijećnici "Slušaj kako šuma diše", gdje bi osim zaštitarskih sadržaja bila i sjekira koju treba predstaviti kao uzgajivača, a ne ka o predmet kojim se uništava šuma. Lidija Firšt kao urednica prirodno-znanstvenog programa predlaže pripremiti TV sučeljavanje u okviru Znanstvenog albuma, gdje će se moći srušiti do sada gotovo uvijek iskazivan negativan stav gledateljstva prema šumarstvu i šumarima. Šumari kao stručnjaci trebaju se pismenim putem obratiti HRT-u i predložiti teme za emisiju, jer drukčiji je odnos nadležnih kada to traži struka ili pak urednica kojoj se onda može pripisati neka posebna naklonost prema jednoj struci. Takav zahtjev HRT-u, spremna je poduprijeti. Također HŠD-u predlaže zatražiti sastanak s čelnim ljudima Saborskog odbora za zaštitu prirode i okoliša, s kojima vjeruje da se može uspostaviti kontakt, bez obzira što i danas nisu ovdje nazočni. D. Kapec se zalaže da iza svih prijedloga stoji institucija a ne pojedinac (šumar, lovac....), jer u odnosnim Zakonima, pa i u Zakonu o šumama, ne postoji pojedinac. Najmanje što mora imati je legitimitet da pretstavlja instituciju i da pravno, najbolje pismeno, daje prijedloge ili zahtjeve. Predstavnik Hrvatskoga lovačkog saveza je mišljenja kako se ovdje zapravo postavlja pitanje uvažavanja struke, jer laici šumarima spočitavaju kako samo sijeku šume, a lovcima kako samo ubijaju divljač. Ono što se događa prije toga zanemaruju iz neznanja ili nečeg drugog. Lovci pak sa šumarima imaju vrlo pozitivna iskustva glede zaštite prirode, jer se zapravo čitav program edukacije jednih i drugih temelji na zaštiti prirode i okoliša. Podržava prijedlog da treba razlikovati parkove prirode od nacionalnih parkova, jer su oni sada u praksi postavljeni na istu razinu. Hrvatski lovački savez kao članica europskih lovačkih asocijacija već je samim članstvom prihvatila standarde glede zaštite prirode i okoliša, pa nema mjesta sumnji o ponašanju i stavu lovaca. Podržava skupove gdje se mogu postaviti pitanja o uvažavanju struke i u šumarstvu i u lovstvu. S . Matić ističe kako je šumarska struka temeljena na zaštiti prirode (u Švicarskoj erozije i si.) i osiguranju potrajnosti. Možemo reći da je "Helsinki posudio od nas" potrajnost i biološku raznolikost, jer Europa se sada vraća prirodnom gospodarenju koje mi nismo nikada napustili. Šumari to premalo ističu, misleći da je dovoljno samo pošteno raditi, a to je izgleda danas najmanje probitačno. 108
H. J ako vac je skrenuo pozornost nazočnih na nekoliko fotografija koje pokazuju što se događa kada šumari ne sudjeluju u prostornom planiranju, i kako izgleda šuma kada se u njoj nestručno gospodari. Da li je autocestom baš morao biti uništen šumski predjel Kender (pokraj Delnica), gdje su studenti ali i šumarski stručnjaci iz Europe i svijeta dolazili učiti i diviti se pravoj šumi (si. lijevo). Plancri i graditelji autoceste očito nisu znali za klizište u Fužinama (čija je sanacija kažu koštala oko 20 mil. DEM za 800 m), no saznali bi to od šumara, da su oni bili uključeni u planiranje trase autoceste (si. desno). (Foto: D. Dclač) Kada je u pitanju "opći interes", baš i nema velike kritike - ovih šest trasa-prosjeka, također je planirano bez šumara, ali su za laike opet krivi šumari jer je šuma na trasi posječena (područje Fužina). (Foto: D. Delač) Kada se "zbog zaštite prirode", bez razloga, gospodarska šuma izuzme iz redovitog gospodarenja, a onda se u njoj (zbog prihoda) ipak "gospodari", onda to bez stručnjaka izgleda upravo ovako - "lijepi, visoki, sabljasti", neokorani panjevi i neisplativi sortimenti, kao leglo zaraze, a šumski red "uzoran" (bivši dijelovi šumarije Rakovica, sada NP Plitvička jezera). (Foto: H. Jakovac) 109
Page 2 and 3:
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA PROMJENE U
Page 4 and 5:
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS SADRŽA
Page 6 and 7:
I. Martinić: KOLIKO SMO BLIZU EKOL
Page 8 and 9:
I. Martinić: KOLIKO SMO BI.I/U EKO
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
1. Martinić: KOLIKO SMO BLIZU LKOL
Page 17 and 18:
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumars
Page 19 and 20:
M. Starčević: UTJECAJ HIDROMEIJOR
Page 21 and 22:
M. Starčcvić: UTJKCAJ HIDROMELIOR
Page 23 and 24:
M. Starčević: UTJECAJ HIDROMELIOR
Page 25 and 26:
M. Starčević: UTJECAJ KIDROMELIOR
Page 27 and 28:
M. Starčević: UTJECAJ HlDROMEl.lO
Page 29 and 30:
PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski
Page 31 and 32:
J. Domac: PROJEKT FACE: PROMATRANJE
Page 33 and 34:
J. Domac: PROJEKT FACH: PROMATRANJE
Page 35 and 36:
PREGLEDN] ČLANCI - REVIEWS Šumars
Page 37 and 38:
R.Sabadi: PROFIL ŠVICARSKOG ŠUMAR
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumars
Page 45 and 46:
J.Zelić: TISA (Taxus baccate, L.),
Page 47 and 48:
J.Zelić: TISA (Taxus bacana [..),
Page 49 and 50:
J.Zelić: TISA {Taxus baccate, L.).
Page 51:
J.Zclić: TISA (Taxus baccahi I..).
Page 54 and 55:
N. Potočić, I. Seletković: STANJ
Page 56 and 57:
N. Potočić. [. Seletlcović: STAN
Page 58 and 59:
N. Potočić, I. Seletković: STANJ
Page 60 and 61: S. Tuškan: "UTJECAJ STRUKTURE NA N
Page 63 and 64: IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA STAV ŠU
Page 65 and 66: KOLIKO JE POSTOJEĆI PROGRAM RAZVOJ
Page 67 and 68: sve u svrhu produktivnog zapošljav
Page 69 and 70: ZAŠTO 20-GODISNJA GOSPODARSKA RAZD
Page 71 and 72: 7. Propisana primjena uredajne komp
Page 73 and 74: liko uzastopnih desetogodišta tvor
Page 75 and 76: ) bolje iskorištavanje sporednih
Page 77 and 78: V. Troškovi osoblja u 1998. i 1999
Page 79 and 80: vrhunskih šumarskih znanstvenika,
Page 81 and 82: Zbog svega navedenog, ove godine je
Page 83 and 84: Zakonska kodifikacija o sabiranju s
Page 85 and 86: PROGRAM 2000 Osiguranje općekorisn
Page 87 and 88: potpomaganje zaštite genofonda rij
Page 89 and 90: dnim pedagoškim talentom, uz ogrom
Page 91 and 92: Iz prikaza problema autor ilustrati
Page 93 and 94: Svoju brošuru o susretima s medvje
Page 95 and 96: 3. Na neplodnim terenima panjače s
Page 97 and 98: aspoznaje tamna karpalna mrlja. Raz
Page 99 and 100: U sklopu međunarodne suradnje sudj
Page 101 and 102: NOVI MAGISTRI BIOTEHNIČKIH ZNANOST
Page 103 and 104: Ovisnost dnevnog učinka o udaljeno
Page 105 and 106: Prema tomu, vrlo je važno odmah pr
Page 107 and 108: Ministarstvo poljoprivrede i šumar
Page 109: Zbog neznanja i oportunizma zanemar
Page 113 and 114: taj način u slučaju bilo kakve ka
Page 115 and 116: kršu, ova senjska posebna šumarsk
Page 117 and 118: ZAPISNIK 5. SJEDNICE UPRAVNOG ODBOR
Page 119 and 120: Program rada za 2000. godinu 1. Org
Page 121 and 122: Hrvatsko Šumarsko društvo Ogranak
Page 123: UPUTE AUTORIMA Šumarski list objav
show all

Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?