Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D
Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D
Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Negativne promjene ekoloških uvjeta u šumskim<br />
ekosustavima izazvane su utjecajem čovjeka (naročito<br />
imisije) i biotskih i abiotskih utjecaja. Zbog toga je narušena<br />
stabilnost šumskih ekosustava i izazvano propadanje<br />
šuma na velikim površinama. Od štetnih abiotskih<br />
čimbenika svake godine propada šuma na velikim<br />
površinama.<br />
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva stoga je pristupilo<br />
izradi Programa sanacije šuma za cijelo područje<br />
SR, koji se počeo realizirati 1993. god.<br />
Zaštita od nepovoljnih utjecaja vjetra, snijega i drugih<br />
abiotskih čimbenika, očituje se u podizanju mješovitih<br />
šuma, uz ispravne uzgojne metode, odabir vrsta<br />
drveća po iskustvima iz provenijenčnih pokusa.<br />
Godišnje se sječe oko 4 500 000 m 3 , od čega je<br />
3 300 00 m 3 glavnog prihoda a 1 200 000 m 3 prethodnog<br />
prihoda.<br />
Sječa i čišćenje debla od grana obavlja se motornim<br />
pilama. Za ovu operaciju prosječno je potrebno 1,01<br />
h/m 5 . Privlačenje debala obavlja se traktorima, u 93%<br />
slučajeva. Žičarom se privlači oko 3%, konjima oko<br />
4%. Izrada sortimenata obavlja se na pomoćnom stovarištu,<br />
u količini oko 24%. Ostalo se izrađuje na stovarištima<br />
kupca. U posljednje vrijeme započelo se s izradom<br />
cijepanog drveta na pomoćnom stovarištu, koje se<br />
zatim prevozi kupcu u kontejnerima, kapaciteta 25 m 3 .<br />
Ptice i sisavci su integrativni dio šumskih ekosustava.<br />
Divljač ima svoje mjesto i u šumama s najintenzivnijim<br />
gospodarskim mjerama, naravno u takvoj brojnosti<br />
u kojoj ne čini prekomjerne štete na šumi. S druge<br />
strane, brojnost ne bi trebalo sniziti ispod granice, kada<br />
se još može racionalno gospodariti s divljači i učinkovito<br />
loviti. To je to napr. kod jelenske divljači oko 12-15<br />
grla na 1000 ha.<br />
Izvršena je lovačka rajonizacija, koja je podijelila<br />
teritorij Slovačke na oblasti za uzgoj jelena, srne i sitne<br />
divljači. U okviru ovih oblasti su još i lokaliteti za uzgoj<br />
jelena lopatara i muflona. Jelenska divljač se uzgaja<br />
uglavnom u sjevernoj, srneća, jelen lopatar i muflon u<br />
srednjoj, a niska (uključ. i srneću) u južnoj Slovačkoj.<br />
Temeljna jedinica lovnog gospodarenja je lovački<br />
revir, kojem je minimalna površina 1000 ha, a u oblastima<br />
uzgoja jelena <strong>2000</strong> ha. Reviri su razdijeljeni u bonitetne<br />
razrede za glavne vrste divljači, a u skladu s tim<br />
normirana su i matična stada. Za svaku godinu odobravaju<br />
se planovi uzgoja i odstrela putem šumarskih inspekcija<br />
(šumski ured).<br />
82<br />
Zaštita šuma<br />
Iskorišćivanje šuma<br />
Šuma i divljač<br />
Divljač godišnje uništi i do 32% umjetno podignutih<br />
šuma. Stoga se mora smanjiti brojnost divljači, obvezno<br />
upotrebljavati repelenti i obavljati mehaničku zaštitu<br />
trakama od folije i si.<br />
Najčešći štetnici koji izazivaju i najveće štete su:<br />
smrekov pisar (Ips typographus) na smreci, šesterozubi<br />
smrekov potkornjak (Pityogenes chalcographus) na<br />
smreci, borov srčikar (Tomicuspiniperdd) na boru, crnogorični<br />
ljestvičar (Xyloterus lineatus) na crnogorici, hrastov<br />
bjeljikar (Scolytus intricatus) na hrastu, Hylastes cunicularius<br />
na sadnicama smreke u rasadnicima i u sadnji.<br />
Od bolesti šumskog drveća najznačajnija su gljivična<br />
oboljenja, zbog kojih se godišnje sječe oko 30 000 m' drveta.<br />
Zbog toga održavanje higijene šuma zaslužuje posebnu<br />
pozornost.<br />
Sortimenti se prevoze kamionima nosivosti 12 t, a dugačka<br />
deblovina kamionima nosivosti 27 t. Utrošak<br />
vremena rada svih operacija sječe, privlačenja, uključujući<br />
i prijevoz kupcu je prosječno 3,64 h/ m 3 .<br />
U iskorišćivanju šuma upotrebljavaju se domaći<br />
strojevi, izuzev motornih pila. Najčešće se koriste specijalni<br />
šumski traktori LKT-81 TURBO, žičare LA-<br />
NOR, kamioni TATRA 815 i LIAZ 111.800.<br />
Otvorenost šuma iznosi 10,5 m na 1 ha, od čega je<br />
4,7 m/ha tvrdih cesta, za cijelogodišnju upotrebu i 5,8<br />
m/ha mekih cesta. Vlake su izgrađene po površini u razmaku<br />
30 - 50 m/ha.<br />
Brojnost jelenske divljači i brojnost divljih svinja je<br />
u proteklom desetljeću nevjerojatno porasla, te se pristupilo<br />
njihovoj redukciji. Kod muflona treba također<br />
izvršiti redukciju brojnosti, ali uz korištenje unosa novih<br />
gena češke provenijencije, povećati trofejnu vrijednost.<br />
Trofejna vrijednost jelena lopatara je u južnoj Slovačkoj<br />
znatno porasla, što treba dosegnuti i na ostalim<br />
lokalitetima. Brojnost srneće divljači treba povećati<br />
već i stoga, stoje u ekosustavima vrlo malobrojna niska<br />
divljač. Brojnost vidri, divljih mačaka, divokoza i tetraonida<br />
u Visokim Tatrama je stalno u opadanju, uslijed<br />
negativnog antropogenog čimbenika. Međutim, medvjed,<br />
vuk i ris su se tako namnožili, daje njihova brojnost<br />
najveća u posljednjih 150 god.<br />
U pripremi je novi Zakon o lovu, koji treba biti moderniji<br />
i ekološki prihvatljiviji. Slovačka želi i u budućnosti<br />
biti lovačkim biserom, kako se to nekada u prošlosti<br />
navodilo.<br />
Skraćeni prikaz iz publikacije "Lesy Slovenska",<br />
Autorski kolektiv, Poly-Kontakt 1994.<br />
Priredio: mr. se. O. Lovas
Change language