Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D
Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D
Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
gim parkovima, s obzirom da u odnosu na šume ostalog<br />
dijela svijeta za to imaju uvjete?<br />
Koji su to pogreške koje je radila hrvatska šumarska<br />
struka u prošlosti i danas, da joj se oduzima nešto stoje<br />
dugogodišnjim stručnim radom stvorila, a čime se Hrvatska<br />
istovremeno može i ponositi?<br />
Tko je to kvalificiraniji od šumara da bolje i<br />
stručnije od njih upravlja i gospodari šumom?<br />
Jesu li zbilja šumari tako oskudno obrazovani da nisu<br />
u stanju provoditi sve mjere zaštite šuma i ispunjavati<br />
sve one zahtjeve koje današnje društvo od šuma traži?<br />
To su samo neka pitanja na koja bi trebali danas odgovoriti<br />
i s kojima bi trebali upoznati hrvatsku javnost.<br />
Pri tomu ne smijemo zaboraviti da su šume blago koje<br />
pripada svakom čovjeku Hrvatske, a s tim blagom može<br />
upravljati i gospodariti samo onaj tko je za to<br />
stručno i moralno sposoban.<br />
Iz izlaganja doministra R. Lag i nje dajemo najvažnije<br />
i nove dijelove izlaganja, jer je šira verzija prikazana<br />
u cijelosti na Skupštini HŠD-a.<br />
Sadašnje stanje zaštite prirode i njenih djelova te<br />
pokrenuti brojni postupci u svrhu povećanja intenziteta<br />
i razine zaštite, ponukali su Ministarstvo poljoprivrede<br />
i šumarstva na obraćanje Vladi Republike Hrvatske.<br />
Unatoč brojnim aktivnostima u gospodarenju šumama<br />
i skrbi o zaštiti prirode i okoliša, šumarska je ukupnost<br />
izložena kritikama i nastojanjima, pa se u kontekstu<br />
odabrane zaštitarske opcije, zagospodarilo prostorima<br />
o kojima su šumari vjekovima skrbili. Naime, danas<br />
u vremenu narušene kvalitete življenja i porasta ekološke<br />
svijesti, potreba za sačuvanim prirodnim sredinama<br />
je izuzetno velika. U tom kontekstu iskrsli su mnogi<br />
problemi koji se moraju stručno i odgovarajuće rješavati,<br />
od same funkcije (višefunkcionalnost), prostornotehničkog<br />
uređenja, zoniranja prostora, oblika zaštite,<br />
zakonskih mjera, posjedovnih odnosa, organizacije,<br />
upravljanja, financiranja i dr.<br />
Najveći problemi po šumarsku ukupnost proističu iz<br />
odabira modela zaštite prirode koji je ozakonjen Zakonom<br />
o zaštiti prirode, a kojim se omogućava monopoliziranje<br />
prava na zaštitu, što se sustavno i provodi od<br />
strane Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Tako<br />
se zaštita prirode, koju su uređivali i provodili šumari<br />
uz pomoć biologa i sustručnjaka, sve više monopolizira,<br />
odnosno pokušavaju je štititi malobrojni biolozi,<br />
isključujući pritom sustručnjake i dosadašnje načine<br />
zaštite. Rezultati zaživljavanja ovoga modela zaštite<br />
mogu se okarakterizirati sljedećim ocjenama:<br />
Prema podacima dobivenim od JP "Hrvatske šume",<br />
na površinama pod zaštitom (bez NP "Sjeverni Velebit")<br />
postoji preko 34 000 000 m 3 drvne zalihe, koja<br />
godišnje prirašćuje sa 680 000 m 3 drvne tvari. Poštivajući<br />
dosadašnji način gospodarenja na tim područjima<br />
normalno bi se godišnje moglo sjeći 70% prirasta<br />
što iznosi 480 000 m 3 . Prosječna cijena prodajnih drvnih<br />
sortimenata u JP "Hrvatske šume" u 1997. godini<br />
iznosila je 85 DEM/ml Jednostavnim množenjem dobijemo<br />
iznos od 40,8 milijuna DEM, što predstavlja gubitak<br />
koji bi godišnje trpile JP "Hrvatske sume" (a time<br />
izravno i Republika) ukoliko se gore navedene površine<br />
zaštite na način kako to sada propisuje Zakon o zaštiti<br />
prirode za kategoriju nacionalni park te pravilnici o<br />
unutarnjem redu za parkove prirode.<br />
Iako Zakon o zaštiti prirode ne isključuje primjenu<br />
Zakona o šumama, definicija pojma upravljanj zaštićenim<br />
dijelovima prirode ima za posljedicu da javne<br />
ustanove svojim statutom, a Državna uprava pravilnicima<br />
o unutarnjem redu, otklanjaju bilo kakvu nadležnost<br />
JP "Hrvatske šume", p.o. Zagreb u gospodarenju šumama<br />
i šumskim zemljištima unutar granica zaštićenih dijelova<br />
prirode.<br />
Povezujućim odredbama, od Zakona o zaštiti prirode<br />
do pravilnika i statuta javnih ustanova, na neprihvatljiv<br />
i upitan način derogiraju se drugi zakoni, pa i Zakon<br />
o zaštiti prirode, propisima nižeg reda.<br />
Zaštitom pojedinog područja ili vrste, dosadašnja<br />
skrb u cijelosti zabranjuje šumarskoj i lovnoj ukupnosti,<br />
javnom poduzeću s 10 000 zaposlenika raznih struka<br />
pa i biologa, visokostručnim i znanstvenim institucijama,<br />
tijelima državne vlasti od lokalne samouprave i<br />
uprave do ovog ministarstva, strukovnim udruženjima,<br />
udrugama i savezima, sveukupno stotinama tisuća<br />
skrbnika sa stoljetnim iskustvom i ogromnim sredstvima,<br />
i nadomješta skrblju javnih ustanova s malobrojnim<br />
ljudstvom i skromnim osnovnim sredstvima. Osnivanje<br />
javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima<br />
i parkovima prirode u financijskom pogledu,<br />
nepotreban je teret budžetu.<br />
Lovno je gospodarenje i sustavna briga o uzgoju i<br />
zaštiti divljači i ostalih životinjskih vrsta dosad iziskivala<br />
mnogo fizičkog rada te materijalnih i financijskih<br />
sredstava. O divljači i njihovim staništima trenutno skrbi<br />
oko 55 000 lovaca i nema brojnije i bolje organizirane<br />
grupacije entuzijasta spremnih na zaštitu i očuvanje<br />
divljači i ostalih životinjskih vrsta. O njihovu značaju<br />
najrječitije govori pitanje: "Tko je i kako dosad<br />
skrbio o našoj vrijednoj prirodnoj baštini"?<br />
Slijedom navedenoga ističemo da zaštita prirode<br />
postaje svrha samoj sebi, a gospodarskim zahvatima na<br />
području posebno zaštićenih područja od strane Javnih<br />
ustanova (sječa šuma, reguliranje populacija divljači i<br />
ostalih životinjskih vrsta, korištenje podmorja i dr.)<br />
derogiraju se osnovne postavke tih službi.<br />
104
Change language