Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D

aspoznaje tamna karpalna mrlja. Razlika u boji perja
mladih i starijih ptica je neznatna i teško uočljiva. Rep
je poprečno isprugan s 10-12 tamnih i bjelkastih traka, s
izraženom širokom trakom na vrhu repa. Raspon krila
je oko 120 cm.
Cesto jedri s blago savinutim krilima, kada se na pokrilju
jasno izražava tamna karpalna mrlja. Kada opazi
lovinu obrušava se koso prema tlu sa skupljenim krilima
i neposredno iznad širi krila i ispruži panđe prema
naprijed te njime hvata plijen, obično nekog glodavca.
Lovi i izravno sa svoga osmatrališta (električni stup,
stupovi ograde uz prometnice, soliterna stabla). Uzimajući
u obzir da škanjac godišnje ulovi i 10 000 glodavaca,
u nekim zemljama da bi zaštitili velika polja žitarica,
postavljaju se niski stupovi u obliku slova T kao potencijalna
osmatrališta. Treći način lova je hodanje po
tlu, kada su najčešći plijen kukci ili gujavice. Škanjac
ne može savladati plijen teži od 0,5 kg, jedino ako ga
pronađe bolesnoga, ranjenog ili iznemoglog. Analizom
prehrane ustanovljeno je da sisavci čine 89,1% plijena
(70,7% miševi i voluharice, krtice, štakor, domaći miš,
rovke, itd. ) 7,2% ptice (prepelica, fazan, kos) te ostatak
gmazovi (razni gušteri, sljepici, pokoja bjelouška),
kukci (skakavci, gusjenice, veći leptiri), kolutičavci
(gliste). Hrani se lešinama.
Gnijezdi se u šumi na drveću ili manjim šumarcima
uz poljoprivredne površine. Prosječna visina gnjezda
od tla je 16m, širina gnjezda 75-100 cm (150 cm). Parenje
počinje krajem veljače ili početkom ožujka, kada
parovi jedre satima uz povremena obrušavanja i glasanja.
Ženke nose 2-4 (6) jaja.
Škanjac živi gotovo u cijeloj Europi. Nakon gnjezdenja
raspršuje se u raznim smjerovima u potrazi za
hranom, tako da su u Hrvatskoj iste godine zabilježeni
primjerci iz Finske koji su preletjeli više od 2000 km, a
tamo su bili prstenovani kao čučavci.
Jastreb ima u prvoj godini života tamnosmeđa leđa,
dok je boja odozdo prošarana smeđim uzdužno duguljastim
pjegama. Starije jedinke su odozdo jednolično
poprečno sivkasto isprugane. Mužjak ima sivosmeđa
leda, dok ženka ima smeđa, Razlike u boji mladih i starih
ptica su velike, pa se nekada smatralo da su to dvije
vrste. Rep je duži nego u škanjca i poprečno isprugan s
4-5 dobro uočljivih traka. Raspon krila je i do 165 cm.
Plijen lovi najčešće iz zasjede, nastojeći se neopažen
približiti brzim zamasima krila. Tijekom lova leti često
vrlo nisko, s naglim i neočekivanim promjenama smjera
sljedeći plijen. Plijen hvata u zraku, na zemlji i vodi,
u grmlju i krošnjama drveća. Jednom prilikom prolazeći
kraj odvodnog meliorativnog kanala u polju, čije su
obale obrasle grmolikom vegetacijom, "podigao" sam
fazana koji je poletio prema obližnjem šumarku, kada
se najednom pred ulaskom u šumu na njega strmoglavio
jastreb, vjerojatno vrebajući u nekoj krošnji. Odmah
sam počeo s vikom, jer sam se osjećao suodgovornim
za njegov ulov, fazan je otišao i nadam se preživio
eventualno zadobivene rane.
Lovi najčešće sisavce (vjeverice, kuniće, miševe te
pokoju domaću mačku i vrlo rijetko zeca), lasicu, štakora.
Od ptica često lovi sojke, svrake, drozdove, čvorke,
domaće golubove, prepelice, jarebice, fazane, itd.
Gnijezdi se u šumi na drveću. Prosječna visina gnijezda
od tla iznosi 17 m, širina gnijezda je oko 100 cm.
Parenje počinje u ožujku. Ženka snese 3-4 (1-6) jaja.
Jastreb je rasprostranjen gotovo u cijeloj Europi.
U Hrvatskoj su škanjac i jastreb zaštićeni zakonom.
Tekst i fotografije:
Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.
UMIROVLJENI ZNANSTVENICI
Prof. dr. sc. IVO TRINAJSTIĆ - HRVATSKI BOTANIČAR
(povodom 66. godine života i odlaska u mirovinu)
Obljetnice su uvijek prigode za podsjećanja na određene
događaje ili zbivanja iz života određenih ličnosti
iz znanosti, kulture, povijesti i si. 1 ovaj je članak potaknut
jednom takvom obljetnicom - 66. godinom života i
odlaskom u mirovinu prof. dr. sc. Ive Trinajstića,
donedavno redovitoga sveučilišnog profesora Šumarskoga
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tim mu povodom
iskazujemo veliku počast i priznanje za ukupni do-
sadašnji rad, kojim je dao veliki doprinos hrvatskoj
geobotanici i botaničkoj znanosti uopće.
Prof. dr. sc. I. Trinajstić potječe iz službeničke obitelji
podrijetlom iz Vrbnika s otoka Krka. Rođenje u Sisku
27. listopada 1933. godine, osnovnu školu polazio je u
Petrinji, Varaždinu i Gredi kraj Siska, gimnaziju u Varaždinu,
Krku i Novom Vinodolu, a maturirao je u Varaždinu
1952. godine. Akademske godine 1952/53 upisao
95