Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D

Da primjena uredajnih ciklusa ne bi u taksacijama
unijela pomutnju u planirani redoslijed izrade osnova
gospodarenja po godinama i gospodarskim jedinicama,
formalno propisan Šumskogospodarskom osnovom područja,
uređajni ciklus traje do kraja uređajnog razdoblja
u kojem se zatvori ciklus razvoja biološke komponente,
užije propisani etat i završi gospodarski ciklus.
Po završetku prvog ciklusa razvoja, biološka komponenta
u obliku izgospodarene nove, druge drvne zalihe
na panju započinje "in continuo" novi - drugi
ciklus razvoja. Izradom novog srednjoročnog plana
gospodareja započinje drugi uređajni ciklus, a gospodarenje
sukladno s novim propisima osnove gospodareja
za prvo gospodarsko razdoblje drugog srednjoročnog
plana, drugi gospodarski ciklus.
Drugi ciklus označit ćemo s II, niz gospodarskih
razdoblja oznakama II/1-II/2-II/3-..., a sve stručne postupke
ostvarivati sukladno s propisima ovisnim o stanju
šume utvrđenom na početku drugog ciklusa, ali
usmjerene prema istom objektivno određenom cilju
gospodarenja na početku prvog ciklusa.
13.
U detaljni komentar za nas spornog članka 32. Zakona
o šumama (NN 52/90) i članka 71. Pravilnika o
uređivanju šuma (NN 11/97) upustili smo se zbog toga
što se propisi spornih članaka odnose na primjenu potrajnog
gospodarenja u našim šumama, jednog od
temeljnih načela Helsinške deklaracije, koju je potpi-
sala 1993. godine i Republika Hrvatska. Potpisane deklarativne
preporuke ugradnjom u stručne propise
(članak 19. Pravilnika o uređivanju šuma) postale su
deklaratorne tj. obvezujuće. Naš prijedlog sustava
uređivanja prebornih šuma jamči, u odnosu na dosadašnje
propise, ostvarenje potrajnog višenamjenskog
gospodarenja.
Nove objektivne spoznaje o vremenskoj inačici -
ciklus uz sažetak cjelovito obrazloženih primjedbi za u
naslovu istaknute neprimjerene raspone vremena pri
uređivanju prebornih šuma, iznijeli smo "ad hoc", budući
daje studija opsežna a prostor u časopisu ograničen.
Predloženi sustav uređivanja može se kao koristan
pokazatelj kretanja odnosa drvna zaliha - prirast -
etat koristiti i pri rješavanju suvremenog problema u
svezi s izborom vremena i mjesta realizacije osnovama
gospodarenja propisanog potencijalno sječivog i marketinški
uvjetovanog etata.
Glede trenutnog zdravstvenog stanja dijela prebornih
šuma, uvođenje vremenske komponente - ciklus
uz 10-god. gospodarska razdoblja, a za jače oštećene
sastojine 5-god. gospodarskih polurazdoblja u
praksi, smatramo nužnim i opravdanim i nadamo se da
će u struci steći "građansko pravo" pri uređivanju prebornih
šuma u Republici Hrvatskoj.
Dr. sc. Radovan Križanec
Izv. sveuč. profesor u m.
AKTUALNO
ANALIZA POSLOVANJA "HRVATSKIH SUMA", p.o. ZAGREB
od 1. srpnja 1998. do 31. prosinca 1999. godine
Poslovanje "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb (u daljnjem
tekstu Poduzeće) u razdoblju od 1. srpnja 1998.
do 31. prosinca 1999. godine odvijala se putem
poslovne politike Upravnog odbora Poduzeća, koju je
provodio menadžment na čelu s direktorom Poduzeća
Ivanom Tarnaj om, dipl. ing. šum.
Vlada Republike Hrvatske imenovala je 11. lipnja
1998. godine šest članova Upravnog odbora Poduzeća i
direktora Poduzeća. Nakon imenovanja Upravnog odbora
i direktora utvrđeni su temeljni ciljevi poslovanja
Poduzeća. Njihovim ostvarenjem postignuti su ovi
glavni rezultati:
1. Tijekom 1998. međunarodna revizorska kuća
Deloitte & Touche d.o.o. Osijek - Ured Zagreb,
izvršila je reviziju temeljnih financijskih izvješća sa
stanjem na dan 31. 12. 1996., 31. 12. 1997. i 30. 6.
1998. godine, te za godinu koja je završila 31. prosinca
1998., u skladu s Međunarodnim revizijskim
standardima.
U tijeku je revizija i za poslovnu 1999.godinu.
2. Izrađena je analiza zaposlenih i zaposlenosti u
Poduzeću (1990-1998).
3. Određene su smjernice programa razvoja zapošljavanja
u Poduzeću za iduće razdoblje.
4. Napravljen je prijedlog mjera za provođenje programa
zapošljavanja.
5. Nastale su značajne promjene u povećanju strukture
prihoda Poduzeća, i to kroz:
a) povećanu proizvodnju glavnih šumskih proizvoda,
72