You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
nove sastojine u velikim sjekoredima, tako da danas zbog takvog načina<br />
sječa postoje uglavnom sastojine srednje dobi, podignute prirodnim putem.<br />
U tim su se sastojinama u početku vodile niske prorede i to u tolikim<br />
razmjerima, kolike su bile potrebe okolnog pučanstva na drvetu. Od<br />
godine 1923., nakon izgradnje transportnih sredstava, pristupilo se sanitarnim<br />
sječama i visokoj proredi umjerenog intenziteta.<br />
Godine 1933. sastavljen je uređajni elaborat za tu gospodarsku jedinicu,<br />
koji je stupio na snagu 1935. Propisi elaborata odnose se uglavnom<br />
na njegovanje — proredu postojećih sastojina, jer sastojina zrelih za sječu<br />
odnosno onih, koje su' postigle cilj gospodarenja, gotovo nije bilo. Elaboratom<br />
je bila propisana umjerena visoka proreda bez razlike na vrste<br />
drveća. Etat prorede bio je određen s 30 m 3 po hektaru uz turnus od <strong>10</strong><br />
godina (3).<br />
Kad je ta gospodarska jedinica predana godine 1950. na upravljanje<br />
Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu nastavilo se s intenzivnim<br />
proređivanjem sastojina. Prorede se provode kao kombinacija umjerene<br />
visoke prorede i vrlo slabe niske prorede, dakle neka vrsta kombinovane<br />
prorede uz turnus od <strong>10</strong> godina. No u stvari može se istaći, da se<br />
sa visokom umjerenom proredom nastavilo i dalje, tako da se ona provodi<br />
u tim sastojinama 30 godina. Osim toga provode se i sanitarne sječe<br />
zbog sušenja stabala naročito brijesta. Umjerena visoka proreda se primjenjuje<br />
i u čistim sastojinama poljskog jasena, kojih površina iznosi<br />
oko 1<strong>10</strong>0 hektara.<br />
Metoda<br />
rada<br />
Metoda rada u ovim istraživanjima bila je ova. Na terenu su pregledom<br />
utvrđene sastojine, koje su dolazile u obzir za istraživanje. U tim<br />
sastojinama polagane su primjerne (pokusne) pruge. Da rad bude što<br />
objektivniji, pruge su prije polaganja nacrtane na karti i prenesene na<br />
teren. Sve pruge su polagane okomito na dužinu stranice odjela, koji su<br />
pravokutnog oblika. Širina pruga iznosila je <strong>10</strong> metar^.<br />
U težnji, da se dobiju što bolji rezultati, nastojali smo, da se uzme što<br />
više sastojina za svaki pojedini dobni razred; zatim, da plohe (pruge) obuhvate<br />
po mogućnosti što veću površinu, jer je veličina snimljene površine<br />
(ploha) veoma važna za realnost dobivenih rezultata.<br />
Na položenim su prugama mjereni promjeri svih stabala u prsnoj<br />
visini (l,3m) od <strong>10</strong> cm na više. Debljinski su stepeni uzeti sa širinom od<br />
2 cm. Izmjerena stabla su lučena prema etaži, u kojoj se nalaze t.j., da li<br />
su u gornjoj etaži (glavnoj sastojini) ili u donjoj (sporednoj sastojini).<br />
Osim promjera u prsnoj visini, mjerene su i visine stabala, i za svaku<br />
je sästojinu crtana visinska krivulja.<br />
Za sve sastojine, koje su služile kao objekt istraživanja, utvrđena je<br />
starost izbrajanjem godova na panjevima. Utvrđivanje starosti je provedeno<br />
u svakoj sastojini najmanje na <strong>10</strong> panjeva. Utvrđenom broju godina<br />
na panju dodane su obično još dvije godine. Zavisilo je to o visini<br />
panjeva. Budući da razlike u starosti između stabala u sastojinama nisu<br />
bile velike, to se starost sastojina dobila iz aritmetske sredine utvrđenih<br />
starosti za pojedina stabla.<br />
274
Change language