Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
znacima bolest se očituje izlučivanjem<br />
smole, otpadanjem i promjbnom boje<br />
iglica i napokon otpadanjem kore. Otpadanje<br />
iglica zbog napada potkornjaka zavisi<br />
i o vanjskim faktorima, a ne samo<br />
o napadu potkornjaka. Kod jakog napada<br />
i visokih temperatura iglice otpadaju<br />
nakon par nedjelja, ali kod slabijeg<br />
napada i za hladnijeg i vlažnog vremena<br />
iglice ostaju na stablu do slijedećeg proljeća.<br />
Otpadanje i žućenje iglica je posljedica<br />
nedovoljnog primanja vode u<br />
'kruni, a to uzrokuju potkornjaci prekidanjem<br />
staničja u kambijalnom i likovnom<br />
sloju. Napad potkornjaka može biti<br />
spriječen intervencijom čovjeka a može<br />
prestati i sam od sebe pođ utjecajem<br />
vanjskih faktora kao što se može i proširiti.<br />
Iz kratkog prikaza spomenutog rada<br />
vidi se uglavnom sadržaj ali taj je stvarno<br />
vrlo bogat, pa i ako je autor u svom<br />
radu iznio rezultate svog naučno-istraživačkog<br />
rada za sjevero-zapadnu Njemačku<br />
svaki stručnjak, koga će zanimati<br />
pitanje potkornjaka naći će u tom radu<br />
vrlo mnogo činjenica važnih za poznavanje<br />
problematike potkornjaka. Čitava ta<br />
radnja predstavlja jedno rijetko djelo te<br />
vrste korisno kako za naučne radnike<br />
tako i za praktične šumare.<br />
Z. Kovačević<br />
UREĐIVANJE SUMA I MEHANIZA<br />
CIJA<br />
Revue jorestiere francaise posvetila je<br />
svoj 6. broj iz <strong>1956</strong>. godine specijalno<br />
problemima mehanizacije u šumskoj<br />
eksploataciji. Među ostalim člancima,<br />
koji obrađuju tu materiju, zanimiv je<br />
na čelni članak L. B a d r e-a pod gornjim<br />
naslovom. Donosimo glavne misli<br />
toga članka.<br />
U posljednjih stotinu godina uređivanje<br />
šuma se razvijalo u znaku popuštanja<br />
krutih okvira, koje je šumar nekad<br />
htio nametnuti prirodi. Francuske metode<br />
uređivanja — stalne afektacije, promjenljive<br />
afektacije, metoda jedine afektacije,<br />
plavi odjeljak — sve su etape u<br />
postepenom popuštanju protuprirodnih<br />
okova. i<br />
Sastojina, kakvu današnje uzgajanje<br />
nastoji formirati, treba da se što više<br />
približi prirodnom obliku šume, smjesi<br />
drveća raznih vrsta i starosti. Umjetno<br />
podignute monokulture šumar danas s<br />
pravom odbacuje, podučen lošim iskustvom<br />
u prošlosti (haračenje duvne, gubara<br />
i potkornjaka). Teoretski idealna<br />
metoda uzgajanja i uređivanja bila bi<br />
ona, koja bi istovremeno ostvarila povećanu<br />
proizvodnju, zdravu i otpornu sastojinu<br />
i omogućila njezinu potrajnost.<br />
Što misli šumska eksploatacija, sjekači<br />
i kirijaši o takvom šumarstvu? Ono<br />
svakako otežava i komplicira, a potom<br />
i poskupljuje njihov rad. Za eksploatatora<br />
je idealna čista sječa na velikim površinama,<br />
jer omogućuje punu upotrebu<br />
alata i odbacuje veliku zaradu. Osim nekih<br />
posebnih slučajeva (kao na pr. šume<br />
primorskog bora u Landima), današnje<br />
šumarstvo odbacuje čistu sječu kao negaciju<br />
uzgajanja šuma.<br />
Uvođenje mehanizacije u šumsku eksploataciju<br />
s izvozom i prevozom još više<br />
pooštrava problem. U Francuskoj se osjeća<br />
pomanjkanje šumskih radnika. Stare<br />
generacije stalnih šumskih radnika jako<br />
su se prorijedile zbog teških životnih<br />
uslova i slabe zarade, a njihova djeca<br />
preorjentirala su se na tvornice i rudnike.<br />
Šumski eksploatator bio je prisiljen<br />
od' ostataka dobrih šumskih radnika<br />
obrazovati ekipe, koje je po potrebi premještao<br />
s jednog radilišta na drugo. Međutim<br />
takav je način znatno poskupio<br />
rad, jer su ovako vi radnici, daleko od<br />
svojih porodica, sa visokim troškovima<br />
smještaja i prehrane, tražili naravno i<br />
veće nadnice.<br />
U to dolazi zadnjeg decenija u pomoć<br />
motorizacija i mehanizacija. Umjesto poetičnog<br />
pijeva ptica uz povike šumskih<br />
radnika, danas oživljuje šumska radilišta<br />
zujanje motornih pila za obaranje<br />
i trupljenje, brujanje mehaničkih guljača<br />
kore i šum motora traktora gusjeničara.<br />
Ova je preobrazba logična, jer stroj<br />
svuda olakšava čovjeku posao, zašto bi<br />
dakle šuma bila iznimka? Šumar je pozdravio<br />
modernizaciju šumskog rađa. Ali<br />
mehanizacija pretpostavlja koncentraciju<br />
radilišta, jer se s velikim i teškim strojevima<br />
ne mogu racionalno eksploatirati<br />
stabla razbacana po velikoj površini.<br />
Svjedoci smo dakle dvostrukoj evoluciji<br />
u suprotnom smislu: S jedne strane<br />
evoluciia teoretskog šumarstva u traženju<br />
najboljeg prihoda uz očuvanje zdravlja<br />
i ravnoteže sastojina. Ovo vodi do<br />
rasparčavanja sječina sa malim drvnim<br />
masama na razmjerno prostranoj površini.<br />
S druge strane modernizacija načina<br />
obaranja, iznošenja i transporta zahtijeva,<br />
radi potpunog efekta, koncentraciju<br />
sječa s velikim masama na razmjerno<br />
maloj površini.<br />
Jesu li ova dva pogleda na problem<br />
uređivanja i eksploatacije šuma nespojiva?<br />
333
Change language