You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
poljski jasen. Drvna masa po ha iznosi<br />
380—400 m 3 . Sklop je uglavnom u većini<br />
slučajeva prekinut i to zbog toga što su<br />
se brijestovi ranijih godina posušili.<br />
Ovakve sastojine hrasta lužnjaka uzgajaju<br />
se u 140-godišnjim ophodnjama.<br />
Godišnji prirast prema najnovijim ispitivanjima<br />
đr. K 1 e p c a iznosi 7—<strong>10</strong> m 3<br />
po ha. Obrast je smanjen, a isto tako i<br />
broj stabala, koji se kreće od 50—80 stabala.<br />
Iako je broj stabala manji od normalnog<br />
broja stabala, koji bi se obzirom<br />
na starost tih sastojina morao očekivati,<br />
drvna masa je relativno velika, uslijed<br />
toga što su stabla viša, punodrvnija (pad<br />
promjera 0,5 cm po m), ali su godovi dosta<br />
grubi (3—5 cm), što je rezultat vrlo<br />
povoljnih stanišnih prilika s jedne strane<br />
a s druge strane to je rezultat donekle<br />
i sušenja brijestova, uslijed čega se je<br />
prekidao sklop jače se razvile krošnje i<br />
pojačao prirast.<br />
Slika sastojina idući od autoputa prema<br />
rijeci Savi se mijenja i teren neprimjetno<br />
se spušta blagim padom prema<br />
Savi, a mjestimično dolaze blage depresije<br />
kao tanjuri, to su t. zv. »djolovi« u<br />
kojima vođa stagnira duže vremena, ali<br />
su za vrijeme ljetnih suša potpuno suhi.<br />
Mikrorelijef izaziva velike promjene u<br />
vegetaciji. Na višim partijama dolazi<br />
hrast sa grabom. Kako se teren neprimjetno<br />
spušta tako grab nestaje i zamjenjuje<br />
ga brijest, pa konačno jasen, koji<br />
dolazi skoro kao potpuno čista vrsta u<br />
djolovima. U najnižim dijelovima djolova<br />
dolazi vrba.<br />
Nakon toga gosti su upoznati s načinom<br />
gospodarenja u ovim šumama.<br />
Istoga dana u večer stigli su gosti u<br />
Zagreb.<br />
Drugog jutra posjetili su Polj. šumarski<br />
fakultet gdje ih je dočekao akademik<br />
prof. dr. ing. Ugrenović Aleksandar.<br />
Nakon vrlo srdačnog i toplog pozdravnog<br />
govora, kojeg je održao akademik<br />
prof. Ugrenović pregledavan je Zavod'<br />
fakulteta, te je nakon toga prof. dr.<br />
A n i ć Mićo proveo goste kroz šumski<br />
rasadnik.<br />
Poslije pregleda šumskog rasadnika<br />
provezli su se gosti autobusom kroz Zagreb,<br />
te ih je ing. Frančišković<br />
Stjepan upoznao sa znamenitostima grada<br />
Zagreba.<br />
Uvečer održan je u hotelu »Esplanad«<br />
svečani banket, kojem su prisustvovali:<br />
od strane Sekretarijata za šumarstvo sekretar<br />
Sijan Jovica, od Konzulata Švicarske<br />
u Zagrebu konzul Arthur Wegmüller,<br />
načelnik šumarstva NRH ing.<br />
Lovrić Ante, predstavnik Saveznog<br />
šumarskog društva FNRJ ing. Rajica<br />
Đ e k i ć, prodekan polj. šum. fakulteta<br />
Zagreb dr. ing. Vajda Zlatko, predstavnik<br />
polj. šumarskog fakulteta Sarajevo<br />
ing. D a p i ć Drago, Sekretar Stručnog<br />
udruženja šumsko privrednih organizacija<br />
Hrvatske ing. Novaković<br />
Mladen, predstavnik Šumarskog društva<br />
tajnik ing. H o r v a t August, predstavnik<br />
Šumarskog kluba ing. Frančišković<br />
Stjepan i drugi.<br />
U ime Saveza Šumarskog društva<br />
FNRJ pozdravio je goste ing. D e k i ć, a<br />
na pozdravu se zahvalio ing. Schädelin<br />
Frank, Stadtforsmeister.<br />
Kako je govor ing Schädelna vrlo<br />
interesantan pošto je isti u više navrata<br />
posjećivao našu zemlju donosimo gä u<br />
cjelosti:<br />
Ing. Schädelin je rekao:<br />
Osobito mi je veselje i čast, da odgovorim<br />
na ljubazne riječi gospodina<br />
predgovornika i da na kraju našeg naučnog<br />
putovanja u Jugoslaviji upravim nekoliko<br />
riječi vama.<br />
Kada smo pred <strong>10</strong> dana otputovali iz<br />
Švicarske, bili smo svi bez razlike vrlo<br />
znatiželjni, što ćemo vidjeti u Jugoslaviji,<br />
jedni — među njima naš predsjednik<br />
— jer još nikada nisu bili u ovoj<br />
zemlji, drugi, kao na pr. gosp. prof. Bagdasarjanz,<br />
šumarski inspektor Küster, ill<br />
govornik, jer su htjeli posmatrati razvoj<br />
od njihovog zadnjeg posjeta.<br />
Godine 1934. imao sam veliku sreću,<br />
da sam sa francuskim šumarskim društvom<br />
prilikom jednog dužeg naučnog<br />
putovanja smio posjetiti Jugoslaviju. Zato<br />
sam sada u mogućnosti da Vam u nekoliko<br />
kratkih poteza ocrtam zemlju, kako<br />
nam se tada pokazala i da to usporedim<br />
s onim, što smo danas posmatrali.<br />
1934. Jugoslavenska šuma bila je tada<br />
zapravo kolonijalno područje. Država je<br />
dala u zakup široka prirodna šumska područja<br />
uz dugoročne koncesije inozemnim<br />
društvima, koja su si željeznicama<br />
i cestama stvarali pristup i izvažali samo<br />
one Sortimente, koji su im obećavali bogatu<br />
dobit. Imam još u sjećanju jasnu<br />
sliku ogromnih drvnih masa, koje su neiskorištene<br />
ostale u šumi, dok je možda<br />
20 do 30°/o sječive mase bilo ođveženo i<br />
korišteno. Na vrlo jaku sječu drveta slijedili<br />
su redovito šumski požari, koji su<br />
uništavali ležeće i stojeće drvo, ogolili<br />
zemlju i stvarali u malo godina goli krš.<br />
Tada smo na objektu mogli proučiti degradaciju<br />
prekrasnih prašuma.<br />
Gradnja cesta — Na najvažnijim spojnim<br />
cestama — tada široki zemljani putevi,<br />
sjedili su svakih nekoliko stotina<br />
metara muškarci na hrpama kamenja i<br />
329
Change language