Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Svaka prostorija ograničena je na terenu signalnim platnima ucrtanim<br />
u kartu. U karti je još obilježena površina prostorije te količina insekticida<br />
koji bi se trebao deponirati. Prema toj količini određen je broj<br />
Fxi<br />
lijetova iz koeficijenta gdje je »F«-površina prostorije (u ha), »i« je<br />
količina insekticida koja se mora deponirati na jedinici površine i »v« je<br />
količina insekticida koju stvarno nosi jedan avion. Na samoj karti smo u<br />
dotičnu prostoriju odmah unašali poslije svakog lijeta datum zamagljivanja<br />
i broj aviona koji su u pojedinim lijetovima sudjelovali.<br />
Prostorije smo odabirali tako da bi one sačinjavale po mogućnosti<br />
pravokutnik što veće dužine (vidi prilog). Veća dužina je pogodnija jer je<br />
pilotima lakše letenje, a okretanje nije često. Ipak u tome se ne smije<br />
pretjeravati. Najbolje je ako ta dužina iznosi do dva kilometara. Preko<br />
3 km dužina nije povoljna i piloti se na takovoj površini teže snalaze,<br />
odnosno ne mogu polagati prugu jednu do druge, što je veoma važno za<br />
uspjeh zamagljivanja.<br />
Površine smo raspodjelili u prostorije tako da pilot leti u pravcu<br />
sjever-jug, jer je letenje u' pravcu . . . zapad istok neprilično za vedrog<br />
vremena naročito kod izlaska i zalaska sunca. Ipak i tu su dopuštena izvjesna<br />
odstupanja. Pravilan raspored prostorija mnogo olakšava rad pilotima,<br />
pa je to veoma važan posao koji rukovodilac mora obaviti zajedno<br />
sa pilotom, naročito u brdskim predjelima.<br />
U našem slučaju raspored prostorija izvršen je bez obzira na granice<br />
šum. predjela. Najdulja stranica pravokutnika iznosila je nešto preko 3,5<br />
km. Cjela površina podjeljena je u 7 prostorija s time da se zamagljivanjem<br />
počne prvo u šumama u kojima je zaraza bila najjača da bi se štete<br />
zbog brštenja do zamagljivanja svele na minimum.<br />
UZLETIŠTE<br />
Već prilikom izbora šuma za zamagljivanje, predstavnik pilota izabrao<br />
je mjesta koja bi došla u obzir za uzletište. U ovome predjelu (iako je teren<br />
ravan) nije bilo lako naći pogodan teren zbog vode koja se u proljeće<br />
zadržava na tlu. Osim toga uzletište mora biti što bliže šumi, i mora biti<br />
pristupačno vozilima radi dovoza insekticida i pogonskog materijala. Takav<br />
teren nađen je neposredno kraj sela Čačinaca. Ovaj aerodrom ležao<br />
je centralno i mogao je poslužiti za sve šume koje su u tom kraju bile<br />
određene za zamgljivanje. Osim obilježavanja nije trebalo nikakovih drugih<br />
radova na ravnom terenu koji nije bio podvodan i avioni su se mogli<br />
lijepo spuštati i uzlijetati. Uzletište je bilo označeno bijelim zastavicama,<br />
na njemu je postavljen šator za smještaj ljudstva i radiostanice. Od meteoroloških<br />
instrumenata imali smo anemometar, kojega nam je dala na<br />
upotrebu Hidrometerološka služba u Zagrebu.<br />
Osoblje i njihov<br />
smještaj<br />
Letačko osoblje i mehaničari bili su smješteni u Cačincima. Rukovodioc osoblja<br />
bio je poručnik pilot Tihomir Babić. Ostalo osoblje: piloti: kapetani Jelak i Kovačić<br />
te 3 mehaničara, podoficir meteorolog, 2 vojnika vezista i vojnici za čuvanje avi-<br />
316
Change language