Å UMARSKI LIST 9-10/1956

TABELA 2
Prsni promjeri sastojinskog plošno-srednjeg stabla — II. bon. raz. Brusthöhendurchmesser
des Bestandeskreisflächenmittelstammes — II. Standortsklasse
Starost godina
Alter Jahre
40
50
60
70
80
90
Izračunani ds u cm
Ausgerechneter ds in cm
14,8
19,1
21,0
22,2
22,9
26,3
Izravnan ds u cm
Ausgeglichener ds in cm
15,6
18,7
20,8
22,2
23,4
24,3
Ako proučimo rezultate za prsne promjere u tabeli 1 i 2 dolazimo
do zaključka, da oni ne zadovoljavaju niti s obzirom na veličinu niti
s obzirom na kvalitetu drveta, koja je funkcija veličine promjera odnosno
prirasta, kako ćemo to kasnije vidjeti. Smatramo, da bi na I. i II. bon.
raz. ti promjeri morali biti veći.
Što se tiče varijaciono-statističkog obračuna vidimo, da najvažnije.
od tih veličina, standardna devijacija, pokazuje poznatu zakonitost, t. j.
da je to veća što je sastojina starija. Izračunane standardne devijacije
za prsne promjere plošno-srednjih stabala odgovaraju uglavnom onima,
koje navodi Prodan (10) za aritmetski srednje sastoiinsko stablo. Prema
Prodanu kreće se standardna devijacija u jednodobnim sastojinama za
prsne promjere aritmetski srednjeg sastojinskog stabla, već prema starosti
sastojine, od ± 3 do ± 8 cm.
Varijacioni su koeficijenti znatni, a to znači da je varijabilitet ispitivanog
materijala velik. No to je i razumljivo, jer se radi o sastojinskim
plošno-srednjim stablima, koja leže unutar velike varijacione širine. Najvarijabilniji
je materijal dobnog razreda sa sredinom od 50 god., ali se
još kreće u dozvoljenim granicama. Izračunane mjere točnosti, kako se
vidi, vrlo su povoljne.
Napomene, koje su se odnosile na debljinu sastojinskih plošno-srednjih
stabala, vrijede i za prsne promjere plošno-srednjih stabala gornje
etaže (glavne sastojine) na I. i II. bon. raz. (tab. 3).
Smatramo, da je na I. bon. raz. prsni promjer plošno-srednjeg stabla
gornje etaže od 40 cm s korom u 100-toj godini preslab. Ta debljina mogla
bi se postići mnogo ranije uz uvjet uzgojnih mjera, koje odgovaraju debljinskom
prirastu poljskog jasena.
U našim nizinskim šumama primjenjivale su se iste uzgoine mjere za
poljski jasen kao i za hrast lužnjak. Težnja je bila, da sastojine budu
guste a primjenjivale su se niske ili visoke vrlo umjerene prorede. No
dok je takav način uzgajanja odgovarao hrastu lužnjaku, jer se proizvodila
hrastovina fine kvalitete (širine goda ispod 3 mm), takvim načinom
uzgoja postigao se kod poljskog jasena upravo obratan rezultat. Zbog
proreda slabog do umjerenog intenziteta poljski je jasen razvio slabe
krošnje. Posljedica je toga slab debljinski prirast, što se vidi iz podataka
za debljinski prirast plošno-srednjeg stabla gornje etaže.
Ako proučimo podatke za tečajni godišnji debljinski prirast na I.
bon. raz., tada dolazimo do zaključka, da je debljinski prirast veoma slab.
On iznosi između 40. i 50. godine 5,2 mm i pada na iznos od 2,1 mm iz-
277