Gender Audit BiH

1. Konvencija o noćnom radu žena, zaposlenih u industriji – broj 89, revidirana
1948. godine;
2. Konvencija o zapošljavanju žena prije i poslije porođaja – broj 3 iz 1919.;
3. Konvencija o zaštiti materinstva – broj 103, revidirana 1952.
Kada je u pitanju pravna regulativa u RS u oblastima rada i zapošljavanja, žene i
muškarci su u svojim pravima u potpunosti izjednačeni.
U RS ne postoje pravne prepreke da žena postane ekonomski nezavisna, kao na
primjer, da otvori vlastito preduzeće, ali još uvijek nema dovoljno ni podsticaja ni
beneficija da se žene bave biznisom, iako su takve mjere veoma popularne u svijetu.
Osnovna prava u oblasti dječije zaštite garantovana Zakonom o dječijoj zaštiti su:
1. naknada plate za vrijeme porodiljskog i vrijeme produženog porodiljskog odsustva
i
odsustva sa rada zaposlenog roditelja i usvojioca radi njege djeteta;
2. materinski dodatak;
3. pomoć za opremu novorođenčata
4. dodatak za djecu;
5. naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za treće i četvrto dijete;
6. predškolsko vapitanje i obrazovanje za djecu bez roditeljskog staranja, djecu sa
smetnjama u razvoju i djecu na dužem bolničkom liječenju;
7. vaspitno-obrazovni program u godini pred polazak u osnovnu školu, u trajanju od
tri
sata dnevno uskladu sa programom;
8. boravak, predškolsko vaspitanje i obrazovanje i preventivna zdravstena zaštita
djece
predškolskog uzrasta i boravak djece osnovnog-školskog uzrasta do deset godina
starosti;
9. odmor i rekreacija djece do petnaest godina starosti u dječijem odmaralištu;
10. regresiranje troškova boravka djece u predškolskoj ustavnovi, odmora i
rekreacije.
Prava od tačke 1. do tačke 7. su prava od opšteg interesa i o njihovom
obezbjeđivanju
stara se Republika. O obezbjeđivanju prava iz tačke 8. do tačke 10 stara se opština u
skladu sa materijalnim mogućnostima.
U Izvještajima po Konvenciji o eliminaciji svih oblika dikriminacije žena zapažene su
sljedeće karakteristike u pogledu stanja u Republici Srpskoj
- U praksi zapošljavanja u RS postoje razlike u pristupu zapošljavanju između
muškaraca i žena koje se ogledaju u tome da poslodavci prilikom oglašavanja
slobodnih radnih mjesta postavljaju posebne zahtjeve, odnosno uslove po pitanju
starosne dobi, izgleda itd. Ova pojava nije česta i uglavnom se odnosi na privatne
poslodavce i vlasnike privatnih radnjii preduzeća.
- Zakonom o radu i Zakonom o zapošljavanju je zabranjen svaki vid diskriminacije,
prema tome i diskriminacije nad ženama, pa pitanju zaposlenja i data mogućnost
da se u slučaju diskriminacije podnese tužba nadležnom sudu koja ima karakter
hitnog postupka. Ove odredbe su na snazi od novembra 2000. godine.
24