Gender Audit BiH

označio je dalji poticaj unutar procesa razvijanja institucionalnih i pravnih okvira kao
i standarda za gender mainstreaming u Bosni i Hercegovini.
Vjeće Evrope je definiralno integriraranje gender ravnopravnosti i gender
mainstreaming kao “(re)organiziranje, poboljšavanje, razvijanje i vrednovanje
procesa kreiranja politika sa ciljem da akteri/ke, koji/e učestvuju u pravljenju
politika, u sve politike na svim nivoima i u svim fazama inkorporiraju perspektivu
gender ravnopravnosti.» Ova strategija ukazuje na potrebu integriranja gender
komponente u sve mjere, čak i kada se one na prvi pogled čine gender neutralne,
jer svaka mjera i politika ima različite posljedice u životima muškaraca i žena,
djevojčica i dječaka. A u neophodne uslove za provedbu gender mainstreaminga
spadaju:
• Ciljana politika o pitanju ravnopravnosti spolova.
• Institucinalni i operativni mehanizmi za integraciju gender pitanja u vladin
sistem.
1.1.2 Strategijsko djelovanje na uvođenju gender jednakopravnosti u
BiH
Uspostavljanje institucionalnih mehanizama za gender u BiH i jačanje njihovog
kapaciteta ima za svoj osnovni cilj stvaranje uslova za:
• Gender jednakost i ravnopravnost,
• Razvoj demokratije, dobre uprave i ekonomske održivosti,
• Pristupanje evropskim integracijama.
Svrha uspostavljanja institucionalnih mehanizama je:
• Uvođenje gender mainstreaminga kao strategije,
• Razvoj tehnika i instrumenata za gender jednakost u BiH.
Aktivnosti mehanizma za gender pitanja u Bosni i Hercegovini (Gender centara
Federacije i Republike Srpske) i civilnog sektora, koje su imale podršku Ministarstva
za ljudska prava i izbjeglice BiH, rezultirale su usvajanjem Zakona o ravnopravnosti
(s)polova u BiH maja 2003. godine., koji je jedan od prvih ove vrste u regiji.
Pored Gender akcionog plana BiH koji u sebi sadrzi i Državni plana akcije za
unapredjenje polozaja zena i radi se po smjernicama iz Pekinske platforme za akciju
sa deklaracijom, koji dokumenti su finalizirani krajem 2005. godine, ovaj Zakon
predstavlja precizan domaći pravni okvir za gender mainstreaming i gender
ravnopravnost u BiH. Dakako, implementacija Zakona o ravnopravnosti (s)polova
predstavlja razvojni proces u jednoj zemlji, koji mora biti kontinuiran da bi doveo do
značajnijih rezultata. Aktivnosti na implemenatciji se sprovode unutar više projekta
od kojih najznačajniji jesu: Projekt gender jednakosti i ravnopravnosti u Bosne i
Hercegovini (GEEP), koji se realizira uz podršku Vlade Finske i Projekt razvoja
kapaciteta i partnerstva između vlade i civilnog društva za implementaciju Zakona o
ravnopravnosti spolova u BiH (Gender projekt), podrzan od strane UNDP I UN
Gender grupe, koja se sastoji od UNDP-a, UNFPA-a, UNICEF-a, UNOHCHR-a i ILO-a.
Promoviranje ravnopravnosti spolova i implementaciju Zakona podržavaju i
Kanadska agencija za razvoj i Vlada Japana.
6