Gender Audit BiH

Privremenu mjeru radi izdržavanja sud može odrediti prije i u toku postupka u
sporovima o izdržavanja, a prethodnu nakon pravomoćnosti odluke kojom se dužniku
nalaže davanje izdržavanja,a koja još nije izvršna.
Sud može odrediti privremenu mjeru radi izdržavanja maloljetnog djeteta ili
punoljetnog ( pod uslovima određenim u članu 216. ovog Zakona) u svakom
postupku u kojem se , prema odredbama ovog Zakona, odlučuje o pravima i
interesima djeteta. Privremene mjere osiguranja radi izdržavanja sud će ako postoji
potreba odediti i izreći po službenoj dužnosti.
Na kraju, u okviru osmog djela posebnih psotupaka zakonodavac u članovima 380. i
381. određuje postupak zaštite od nasilničkog ponašanja u porodici, određujući da
pravo na zaštitu od nasilničkog ponašanja u porodici imaju svi članovi porodice (
definisane u smislu člana 2. ovog Zakona). Zaštitu u skladu sa Zakonom su dužni
pružiti policija, organ starateljstva i sud za prekršaje. Propisuje obavezu svim
fizičkim i pravnim licima da odmah po saznanju za nasilničko ponašanje dostavi
obavještenje nadležnoj policijskoj upravi, koja je dužna po prijemu obaještenja
odtraniti i smjestiti u odgovorajuću ustanovu osobu koja se nasilnički ponaša ili od
koje prijeti opasnost od nasilničkog ponašanja.
U članu 382. u formi blanketne norme zakonodavac određuje regulisanje postupka
zaštite od nasilničkog ponašanja kao hitan i da će se urediti posebnim zakonom.
Analiza zakona o zaštiti od naselja u porodici
Generalno, nasilje je povreda ljudskih prava svih ljudi:
• na život,
• na sigurnost,
• na dignitet, i
• na fizički i mentalni integritet.
Pojavljuje se u krugu porodice i u društvu uopće (silovanje, fizički napadi, seksualno
uznemiravanje, trgovina ženama i prisilna prostitucija, itd.).
U nasilje u porodici, koje se najčešće dešava nad ženama, spada: fizičko nasilje,
seksualno (bračno silovanje, seksualna agresija, incest), psihičko, strukturalno
(manje direktno nego fizičko, uključuje situacije gdje se žena omalovažava kao
ljudsko stvorenje i kada joj se uskraćuju njena osnovna ljudska prava: pravo na
posao, vlastiti bankovni račun, itd.), te ekonomsko (finansijsko manipuliranje,
alimentacija, itd.).
Nasilje u porodici je fenomen nastao iz postojećih društvenih uslova i društvenih
odnosa koji reflektuju gender nejednakost i promoviraju moć muškaraca, kao «jačeg
pola».
Pored problema proisteklih zbog rata (razorena i ekonomski uništena država), Bosna
i Hercegovina je također i zemlja u tranziciji, što nemalo otežava situaciju.
Propadanje sistema koji je garantovao socijalnu zaštitu bez zamjene drugim
efektivnim mjerama proizvelo je situaciju u kojoj se veliki broj porodica suočava sa
apsolutnim i relativnim siromaštvom. Nazaposlenost, otpušanje sa posla, neredovne
plaće i za one i koji su uposleni vodi povećanju ovisnosti o alkoholu, frustraciji i
depresiji. Ovakva situacija doprinosi velikom porastu nasilja u porodici i obavezuje
zakonodavca da pravno reguliše ovu oblast i zaštiti porodicu i njene članove kao
osnovni stub svakog zdravog društva.
Kao što je zakonodavac već najavio u Porodičnom zakonu, materiju zaštite od nasilja
u porodici je regulisao posebnim zakonom, naglašavajući važnost zaštite
30