Gender Audit BiH

Bosni i Hercegovini su žene slabije plaćene u odnosu na muškarce sa istom školskom
spremom “siva ekonomija”, a 20% 18 žena radi na pozicijama ispod nivoa njihovog
formalnog obrazovanja.
Tradicionalno društvo mnogo lakše prihvata nezaposlenost žene od nezaposlenosti
muškaraca. Iako djevojčice i djevojke, u skoro podjednakom broju pohađaju
osnovnu školu kao i dječaci, i pritom su bolje učenice i studentice, njih je manje
zaposleno, ali i manje prijavljeno na birou. Ne smijemo zaboraviti da žene u Bosni i
Hercegovini osim ekonomske nemaju ni političku moć.
Tabela 9. Broj direktora u aktivnim industrijskim preduzecima u BiH
30.06.2004
Broj
anketiranih
Muškarci Žene Nepoznato
preduzeca
Fre. % Fre. % Fre. % Fre. %
Ukupno 5.401
100
4.565
84.5
755
13.9
81
1.6
Vađenje
ruda i kamena
Prerađivacka
Industrija
Proizvodnja i
snabdijevanje
elektricnom energijom,
gasom i vodom
171 100 152 88.8 16 9.3 3 1.7
84.2
1.4
5.076 4.275 726 14.3 75
100
154 100 138 89.6 13 8.4 3 1.9
Vidjeli smo da Statistički zavodi vode gender evidenciju o broju zaposlenih u
školstvu, ali ne i evidenciju o broju direktora i direktorica. Svakako da se time
prikriva realna slika u društvu, kada se govori o raspodjeli moći. Iako u školstvu i
zdravstvu radi veliki broj žena, mali je broj žena koje upravljaju ovim ustanovama.
U ovim institucijama moć je skoncentrisana kod malog broja muškaraca. U Bosni i
Hercegovini više od 4/5 zaposlenih žena rade za drugoga u svojstvu zaposlenika, a
samo 1/5 žena su vlasnice i poslodavke u privrednim društvima 19 . Kod žena je
uočeno pomanjkanje iskustva i samopouzdanja u pokretanju privatnog biznisa što
predstavlja recidiv iz prošlosti i još uvijek tradicionalno razmišljanje o podjeli na
“muške” i “ženske” poslove, ali i nedostatak motiva postignuća u profesionalnim
djelatnostima.
Prema podacima (Bakšić- Muftić,2003) 20 u Republici Srpskoj samo 5,06% žena nalazi
se na direktorkim pozicijama u preduzećima sa većinskim državnim vlasništvom. U
upravnim odborima sjedi 11,69% žena, dok u kordinacionim timovima, komisijama i
odborima ima 14,06% žena. Veoma mali broj žena nalazi se na pozicijama savjeta
fakulteta 4,35%. U procesu privatizacije kao zastupnici državnog kapitala nalazi se
18 Blagojević, M. , Položaj žena u zemljama Balkana- komparativna analiza, Gender centar FBiH i
gender centar RS, Sarajevo-Banja Luka; 2004
19 Nacrt Državnog plana akcije za gender po Pekinškoj deklaraciji; Ministarstvo za ljudska prava i
izbjeglice BiH, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Sarajevo-dokument je u
proceduri usvajanja, 2005
20 Bakšić- Muftić, J. Učešće žena u političkom i javnom životu BiH, Patchworak br.1-2, UG Žene ženama,
2003; Str. 27-60
44