Gender Audit BiH

- Usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o radu iz 2002. godine predviđena je
mogućnost da porodiljsko odsustvo u dogovoru sa
majkom koristi otac djeteta nakon 60 dana od dana poroda.
- Otpuštanje žena na osnovu porodiljskog odsustva ili bračnog statusa je zabranjeno
zakonom.
- Prema Zakonu o radu fleksibilni radni okviri za muškarce i žene postoje samo u
slučaju njege djece prema mišljenju i nalazu ljekara.
- Bračni status ne utiče na poslovnu sigurnost.
- U Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu postoje odredbe koje pružaju ženama
posebnu zaštitu u trudnoći i zabranjuju joj rad na svim poslovima koji su štetni po
njeno zdravlje i trudnoću. Internim aktima poslodavac, u skladu sa odgovarajućim
propisima, utvrđuje poslove koji su naročito štetni za zdravlje.
- Zakonom o radu zabranjen je rad ženama u podzemnim dijelovima rudnika, noćni
rad trudnim ženama počev od šestog mjeseca, majkama sa djecom do jedne
godine života. Žena koja povremeno boravi u podzemnim dijelovima rudnika radi
obavljanja rukovodnih poslova ili nadzora isključena je iz ove zabrane.
- Prema Zakonu o radu žena koja počne raditi prije isteka porodiljskog odsustva,
ima pravo pored dnevnog odmora i na dodatno odsustvo u trajanju od 60 minuta
radi dojenja djeteta. 11
Specijalne mjere u cilju promoviranja jednakosti i ravnopravnosti spolova i
eliminacije postojeće neravnopravnosti
Način ostvarivanja slobode političkog organizovanja i djelovanja, uslovi osnivanja,
registracija i prestanak rada političkih organizacija, uređen je Zakonom o političkim
organizacija RS. Iz navedenih propisa, proizilazi da žene i muškarci imaju ista prava
radi učešća u političkom i javnom životu. Članom 29. Ustava RS propisano je da
građanin koji je navršio 18 godina života ima pravo da bira i da bude biran. Biračko
pravo je opšte i jednako, izbori su neposredni i glasanje tajno. Biračko pravo u
RS se ostvaruje prema pravilima Izbornog zakona BiH i prema Pravilima i propisima
za izbore u Narodnu Skupštinu RS, dok je Izborni zakon RS u proceduri za usvajanje
pred Narodnom Skupštinom RS.
Izborne kvote su primijer specijalnih mjera koje imaju za cilj promovirane jednakosti
u zakonodavstvu BiH i njenim entitetima. Primarni cilj je osiguranje prisustva žena
na izbornim listama političkih stranaka. Uvođenjem kvota, kao specijanih mjera,
povećavaju se šanse žena za izbor i političku participaciju u političkim izbornim
organima.
Primjera radi, članom 33 stav 4. Izbornog zakona Republike Srspke propisano je da:
...«SVAKA LISTA kandidata uključuje kandidate muškog i ženskog pola. Kandidat
pola koji je manje zastupljen raspoređuje se na liste kandidata na sljedeći način:
11 Iz CEDW Izvještaja za RS – Milena Mandić i Rajko Kličković
26