studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
i prije otvaranja kamenoloma je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose u svrhu<br />
otvaranja kamenoloma, čije rješavanje je u toku.<br />
Na širem prostoru lokaliteta “Medvid-Sutulija“ ne <strong>na</strong>laze se endemične, rijetke i<br />
ugrožene biljne i životinjske vrste, niti ga okružuju zaštiće<strong>na</strong> prirod<strong>na</strong> područja i<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni parkovi, kao ni spomenici prirode i zaštićeni pejsaži. Prema <strong>na</strong>vedenoj<br />
suglasnosti, investitor je u slučaju <strong>na</strong>ilaska <strong>na</strong> spomenike kulturno-povijesnog <strong>na</strong>slijeđa<br />
dužan zaustaviti eksploatiranje i izvijestiti <strong>na</strong>dležni Zavod u cilju poduzimanja<br />
neophodnih mjera u skladu sa propisima koji regiliraju ovu oblast.<br />
U hidrološkom pogledu područje se odlikuje tipično padinskim svojstvima i<br />
kontinentalnom klimom. Na prostoru predmetnog lokaliteta, prisustvo vodotoka Duboka i<br />
Sutulija osigurava zadovoljavanje potreba za industrijskom vodom budućeg<br />
kamenoloma. Budući da se eksploatacijsko polje svojim istočnim rubom proteže desnom<br />
obalom vodotoka Sutulija, te da ga i presijeca, <strong>na</strong> samom početku radova faze<br />
otvaranja, biti će neophodno reguliranje ovog vodotoka. Reguliranje vodotoka osiguraće<br />
se njegovim procjevljenjem u dužini od oko 50 m sa armirano-betonskim cijevima<br />
prečnika <strong>na</strong>jmanje ø 1000 i ka<strong>na</strong>liziranjem u dužini od 35 m u gornjem dijelu vodotoka u<br />
cilju obezbjeđivanja nesmetanog protoka voda, posebno visokih voda.<br />
Na prostoru predviđenog eksploatacionog prostora nema izgrađene komu<strong>na</strong>lne<br />
infrastrukture i drugih objekata, niti se ometa rad ptt postrojenjima, što ima određene<br />
pogodnosti za otvaranje i eksploataciju kamenoloma.<br />
Prilaz lokaciji kamenoloma je zbog reljefa tere<strong>na</strong> jedino moguć sa magistralni put M-5,<br />
Lašva – Vitez – Travnik, preko dijela lokalnog asfaltiranog puta ka <strong>na</strong>selju Lončari širine<br />
2 m, koji ne omogućava normalno odvijanje saobraćaja za potrebe ovog kamenoloma<br />
(Slika 5). Zbog toga je potrebno prethodno izvršiti rekonstrukciju i proširenje dijela tog<br />
lokalnog puta do izlaska <strong>na</strong> prostor kamenoloma u dužini od oko 150 m u cilju<br />
obezbjeđenja uvjeta za normalno odvijanje saobraćaja za potrebe <strong>na</strong>selja Lončari i ovog<br />
kamenoloma.<br />
Područje Centralne Bosne karakterizira intenziv<strong>na</strong> izgradnja komu<strong>na</strong>lne infrastrukture,<br />
prometnica, poslovnih i stambenih objekata i nešto manje industrijskih i prerađivačkih<br />
kapaciteta. Upravo <strong>na</strong>vede<strong>na</strong> izgradnja potrebuje velike količine građevinskog<br />
materijala, posebno svih vrsta drobljenog kame<strong>na</strong>, koji se sada transportira iz velike<br />
udaljenosti. U toku je izgradnja autoputa Vc za čiju izgradnju su potrebne velike količine<br />
svih vrsta kamenih agregata.<br />
Razlozi izbora ovog lokaliteta za eksploatiranje krečnjačko-rožnjačke breče od strane<br />
investitora su pored ostalog:<br />
• Ne postojanje sirovine za izradu beto<strong>na</strong>, betonske galanterije, maltera, agregata<br />
za <strong>na</strong>sipanje u cestogradnji, za bitumenizirane slojeve i punila za asfalte <strong>na</strong> širem<br />
prostoru Centralne Bosne;<br />
• Potrebe brojnih kupaca <strong>na</strong> širem prostoru za tehnički kamen za izgradnju novih<br />
stambenih i poslovnih objekata;<br />
• Postojeće putne komunikacije omogućavaju transport materijala do gradova u<br />
okruženju;<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
13