studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
b) Emisija od sagorijevanja tečnog energenta<br />
Procje<strong>na</strong> emisije polutanta od sagorijevanja dizel goriva za ovaj kamenolom, urađe<strong>na</strong> je<br />
<strong>na</strong> osnovu planirane godišnje eksploatacije i prerade tehničkog kame<strong>na</strong> od 70.000 m 3 i<br />
prosječne dnevne aktivnosti. Potrošnja energenta je veza<strong>na</strong> za mobilnu rudarsku<br />
opremu, koja se u toku rada često <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> različitim visinskim i prostornim<br />
dispozicijama. Na osnovu potrošnje dizel goriva date su vrijednosti dnevne emisije<br />
poluta<strong>na</strong>ta u zrak u <strong>na</strong>rednoj tabeli.<br />
Tabela 5. Dnevne emisije poluta<strong>na</strong>ta od sagorijevanja dizel goriva kg/d.<br />
Energent<br />
P O L U T A N T I<br />
CO CH (CH 4 ) NO X SO 2 Čađ Pb<br />
Dizel gorivo D-2 1,20 3,92 1,26 0,07 0,21 -<br />
Procije<strong>na</strong> emisije je data za prosječne ukupne količine dnevne potrošnje dizel goriva.<br />
Potrošnja ove količine energe<strong>na</strong>ta dešava <strong>na</strong> prostoru koji zahvata 5 ha. Naime, jedan<br />
dio sagorijeva <strong>na</strong> kamenolomu, a drugi dio u transportu od kamenoloma do kupca.<br />
c) Emisija poluta<strong>na</strong>ta kod miniranja<br />
Količi<strong>na</strong> potrebnog eksploziva uzeta je <strong>na</strong> bazi maksimalnog utroška <strong>na</strong> ovakvim<br />
stije<strong>na</strong>ma od 641 gr/m 3 č.m., iz čega godišnje potrebe iznose cca 45 t privrednog<br />
eksploziva. Ove ukupne količine bit će utrošene po di<strong>na</strong>mici realizacije eksploatacije.<br />
Vrlo je bitno <strong>na</strong>vesti činjenice iz prakse, da je planirani broj miniranja direktno povezan<br />
za plasman frakcije <strong>na</strong> tržištu. Ponekad nije moguće plan izvršiti, te se u relativno dužim<br />
periodima, koja traju i do 2 mjeseca (<strong>na</strong>ročito u zimskom periodu) ne obavi ni jedno<br />
miniranje. U ljetnom periodu, kada je potražnja za frakcijom nešto veća, obavljaju se<br />
češća miniranja, što doprinosi i nešto većoj emisiji u okoliš i većim utjecajima <strong>na</strong> okoliš.<br />
1.3.2. Emisija buke<br />
Izvori emisije buke su drobilice, kompresor, rudarska mehanizacija i bušaća garnitura u<br />
vrijeme bušenja. Buka <strong>na</strong>staje i u vrijeme izvođenja miniranja, a emisija ove buke traje<br />
vrlo kratko (impulsiv<strong>na</strong> buka). Buka je raspoređe<strong>na</strong> i prostorno i vremenski, kako u toku<br />
radnog vreme<strong>na</strong>, tako i u toku godine, što ovisi o di<strong>na</strong>mici i obimu proizvodnje. I<strong>na</strong>če,<br />
buka je uvijek bila predmet pažnje <strong>na</strong> kamenolomima i zbog toga su se propisi poštovali<br />
u cilju provođenja mjera zaštite od buke. Nivoi buke do 90 dB(A), odnosno do N85 u<br />
radnoj zoni su dozvoljene vrijednosti, jer ne predstavljaju opasnost po sluh. Veće<br />
vrijednosti buke su štetne po sluh čovjeka i nervni sistem, ako se ne preduzimaju opće i<br />
posebne mjere zaštite. Moguća je povreme<strong>na</strong> emisija buke od 90 do 102 dB (A). Zbog<br />
toga treba obavezno predvidjeti i obezbijediti provođenje određenih tehničko-tehnoloških<br />
i drugih mjera zaštite od buke zaposlenika <strong>na</strong> kamenolomu i okoline kamenoloma.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
31