studija o utjecaju na okoliÅ¡ - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i turizma

More documents

Recommendations

Info

Studija o uticaju na okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača Rudarska mehanizacija, kamioni i strojevi će se koristiti diskontinuirano, samo u toku dnevne smjene i to u prosjeku 7 sati. Na bazi iskustvenih i literaturnih podataka, ističemo da su vrijednosti emisije produkata sagorijevanja u zrak relativno niske i na osnovu potrošnje dizel goriva na predmetnom kamenolomu ne očekuje se da će negativno utjecati na kvalitet zraka u okolini, odnosno ne očekuje se da će koncentracije navedenih polutanata u zraku prelaziti maksimalno dozvoljene vrijednosti za imisiju. Procjena emisije polutanta od sagorijevanja dizel goriva za ovaj kamenolom data je u tabeli 5 u poglavlju 1.3.1. Emisija u zrak. Pri eksplozivnom razlaganju eksploziva u svrhu rušenja stijena nastaju plinoviti produkti: CO 2 (29%), N 2 (26%), NO x , čađ i drugi polutanti. Na vodenu paru otpada više od 50% emitovanih plinovitih produkata. Dio produkovanih plinova (više od 50%) resorbuje stijenski materijal. Preostala količina produkovanih plinova pri eksolozivnom razlaganju eksploziva ne može negativno utjecati na kvalitet zraka u okolišu, posebno ako se ima u vidu činjenica vremena miniranja (u prosjeku dva puta mjesečno) i reljef terena sa prirodnim barijerama koje sprečavaju disperziju otpadnih dimnih plinova u okolinu. Dužina trajanja emisije ovisi o količini upotrijebljenog eksploziva i meteoroloških uvjeta za vrijeme miniranja stijenske mase. U jedom miniranju obično se upotrebljava relativno mala količina eksploziva, koja uzrokuje niske emisije polutanata u zrak sa kratkim trajanjem. Zato ove emisije neće negativno utjecati na okoliš. Prilikom otvaranja kamenoloma i eksploatacije rovnog kamena, kao i drobljenja i klasiranja karakteristična je emisija kamene prašine. Prašina nastaje u slijedećim fazama tehnološkog procesa: • otvaranje kamenoloma, formiranje etaža i radnog platoa, te internih puteva, • bušenje minskih bušotina, • miniranje stijenske mase, • usitnjavanje vangabaritnih blokova, • utovar, transport i deponovanje rovne stijenske mase, otkrivke i jalovine, • drobljenje i klasiranje kamenog materijala, • uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih etaža, saobraćajnica, deponija jalovine i frakcije djelovanjem zračnih struja (vjetra). Intenzitet emisije kamene prašine ovisi o načinu i dubini bušenja te načinu miniranja, zatim obrušavanja i usitnjavanja rovnog kamena, obima dnevne proizvodnje, kao i održavanja internih komunikacija, primjene mjera zaštite zraka i meteoroloških uvjeta. Neposredni izvori emisija kamene prašine na sistemu drobljenja i klasiranja tehničkog kamena su sljedeći: • usipni bunker u koji se istresa rovni kamen iz kamiona ili utovarivača, • presip iz drobilice na transporter, • prosijavanje materijala i • deponovanje frakcija na otvorenu deponiju. Na intenzitet emisije prašine iz sistema za drobljenje i klasiranje kamenih agregata utiču sljedeći faktori: • vlažnost materijala, Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering 46
Studija o uticaju na okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača • granulometrijski sastav materijala, • visina presipa, • vrijeme rada sistema, • meteorološki uvjeti i sl. Prema literaturnim i iskustvenim podacima, nivo emisija prašine pri navedenim tehnološkim operacijama je neznatan do mali i ne može značajnije uticati na okoliš. Manji do neznatni utjecaji mogu se očekivati samo u prečniku maksimalno do oko 100 m zračne linije od eksploatacionog polja u najnepovoljnijim uvjetima, što ovisi od klimatskih uvjeta i reljefa terena. U ovom slučaju reljef terena pogoduje sprečavanju disperzije prašine na veće udaljenosti od izvora. Prašina se pretežno taloži u zoni radnih površina kamenoloma, zbog većeg prečnika čestica i formiranja etaža u niskopu okruženom šumskim rastinjem. S obzirom da je dominantan pravac uvjetovan morfologijom terena gdje se na predmetnoj lokaciji kanalizira zračno strujanje u pravcu sjever-jug, utjecaj na zrak kod obližnjih kuća naselja Sutulija će biti manje izražen, dok će u naselju Lončari utjecaj biti još manji. Izvori zagađivanja zraka na površinskom kopu (kamenolomu) su uglavnom nekontrolisani i zbog toga se mjere zaštite zraka od prekomjernog zagađivanja otežano provode. Međutim, od provođenja mjera sprečavanja i smanjenja emisije mineralne prašine zavisi utjecaj površinske eksploatacije mineralnih sirovina na kvalitet zraka. Zato je potrebno obezbijediti dosljedno provođenje raspoloživih mjera zaštite zraka, shodno propisima koji regulišu ovu oblast. Eventualne povećane nekontrolisane emisije prašine, kojhe se mogu pojaviti u najnepovoljnijim vremenskim i radnim uvjetima (npr. suho, sunčano i vjetrovito vrijeme i intenzivan rad), treba prevenirati primjenom adekvatnih mjera za ublažavanje i sprečavanje emisija i zaštitu zraka. Činjenica je da se i široj okolini ovog kamenoloma ne nalaze drugi izvori zagađivanja zraka, što znači da je potencijalni kapacitet okoliša za prijem emisija polutanata povoljan, zbog mogućnosti samoprečišćavanja. Pri radu na planiranom kamenolomu "Medvid-Sutulija" u općini Busovača ne očekuju se nikakvi ekscesni slučajevi koji bi mogli uzrokovati povećano i prekomjerno zagađenje zraka. 3.3. Utjecaj na tlo Svi površinski kopovi su veliki potrošači zemljišta, jer površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina dolazi do izmjene pedoloških uvjeta uklanjanjem vegetacije i skidanjem humusnog horizonta zemljišta s matičnog supstrata, što je neizbježno kod ovakvih djelatnosti. Zemljišni sloj se trajno ili privremeno devastira i na taj način isključuje iz osnovne funkcije (razvoj šumskih ekosistema). Međutim, ovdje postoji značajna razlika ovisno o tome koja mineralna sirovina je predmet eksploatacije i kako se provodi proces eksploatacije. U ovom slučaju bit će zahvaćena projektovana i Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering 47
Page 1 and 2: UNIVERZITET U ZENICI MAŠINSKI FAKU
Page 3 and 4: Studija o uticaju na okoliš za kam
Page 45: Studija o uticaju na okoliš za kam
Page 79 and 80: Studija o uticaju na okoliš Ispuš
Page 81 and 82: Studija o uticaju na okoliš 2.2. U
Page 83 and 84: Studija o uticaju na okoliš 2.5. U
Page 85 and 86: Studija o uticaju na okoliš 10.5.
Page 87 and 88: Studija o uticaju na okoliš 17. Pr

studija o utjecaju na okoliÅ¡ - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i turizma

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?