04.01.2015 Views

studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Kredni sedimenti predstavljeni su u dvije facije:<br />

• Facija flišnih tvorevi<strong>na</strong> (2K22) veoma male zastupljenosti <strong>na</strong> predmetnom<br />

ležištu, sačinje<strong>na</strong> od litoloških članova u vidu pješčara, konglomerata, breča,<br />

mikrobrečastih i brečolikih krečnjaka.<br />

• Facija krečnjačko-rožnjačkih breča i brečolikih krečnjaka te dolomitičnokrečnjačkih<br />

breča (2K23) zastuplje<strong>na</strong> u <strong>na</strong>jvećem dijelu predmetnog ležišta, što<br />

je i osnovni razlog otvaranja ovog kamenoloma, gdje je moguće zapaziti i<br />

sočivasto prožimanje terigenog materijala u vidu pjeskovite gline.<br />

Miocen je zastupljen sa dvije nerasčlanjene serije i to:<br />

• Donji do srednji Miocen (M1,2), predstavljen sivim do žućkastim izdancima sa<br />

primjesama gvožđa, neravnomjerno raspoređenim u masi stijene, te sporadično<br />

kvrgavim izdancima, ili sedrastim i brečastim izdancima.<br />

• Srednji do gornji Miocen (M2,3), lašvanska alternirajuća serija konglomerata,<br />

pješčara i krečnjaka.<br />

Pliocen (Pl) je također zastupljen u dvije facije koje se diferenciraju <strong>na</strong> pjeskovitu glinu<br />

kao prvu, te šlju<strong>na</strong>k i glinoviti pijesak.<br />

Kvartar (Q) je predstavljen aluvijalnim sedimentima u prostoru korita potoka Sutulija,<br />

sačinjenim od grubih šljunkovitih kvarcnih pijeskova i grubog glinovitog šljunka sa<br />

valuticama od škriljaca.<br />

Zbog blizine Busovačke dislokacije, koja je pozicionira<strong>na</strong> južno, nepu<strong>na</strong> 2 km od<br />

predmetnog ležišta, nije isključeno da se predmet<strong>na</strong> lokacija <strong>na</strong>lazi u prostoru povećane<br />

seizmičke aktivnosti.<br />

Na terenu koji pokriva istražni prostor identificiran je niz manjih rasjeda koji nemaju<br />

<strong>na</strong>ročit tektonski z<strong>na</strong>čaj, ali zbog različitih orijentacija, rezultiraju međusobnim<br />

sječenjem, što podpomaže formiranje drobljene zone, kao i pukoti<strong>na</strong> tenzionog tipa u<br />

osnovnoj krečnjačkoj masi. Budući da je kamenolom lociran u stjenskom materijalu<br />

sačinjenom od krečnjačko-rožnjačke breče, što u mehaničkom smislu podrazumijeva<br />

čvrste, stabilne materijale, <strong>na</strong> prostoru budućeg eksploatacijskog polja nisu primjeće<strong>na</strong><br />

nikakva odstupanja u smislu anomalija <strong>na</strong> stabilnost tla.<br />

U sedimentima miocenske i pliocenske starosti (Lašvanska alternirajuća serija, te<br />

šlju<strong>na</strong>k, glinoviti pijesak i pjeskovita gli<strong>na</strong>), sa obe strane potoka Sutulija, zapaženi su<br />

prostori starih umirenih klizišta, koja uz promjenu prirodnih uvjeta ponovo mogu biti<br />

aktivira<strong>na</strong>.<br />

Istraživani prostor pripada slivu rijeke Lašve gdje se zapaža veći broj manjih vodotoka<br />

<strong>na</strong> širem prostoru od kojih su <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji potoci: Sutulija i Duboki potok, obzirom da<br />

protječću neposredno uz eksploatacijsko polje, u smjeru N-S, odnosno NW-SE,<br />

stvarajući tako tip ukrštene hidrografske mreže. Ovdje je rasčlanjenost i disekcija reljefa<br />

dosta izraže<strong>na</strong>, što objašnjava prisutnost morfodi<strong>na</strong>mičkih procesa, koji imaju z<strong>na</strong>čajan<br />

uči<strong>na</strong>k, čineći tako geomorfološke karakteristike istraživanog prostora veoma složenim.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

39

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!