studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Studija o uticaju na okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača
Rudarska mehanizacija, kamioni i strojevi će se koristiti diskontinuirano, samo u toku
dnevne smjene i to u prosjeku 7 sati. Na bazi iskustvenih i literaturnih podataka,
ističemo da su vrijednosti emisije produkata sagorijevanja u zrak relativno niske i na
osnovu potrošnje dizel goriva na predmetnom kamenolomu ne očekuje se da će
negativno utjecati na kvalitet zraka u okolini, odnosno ne očekuje se da će koncentracije
navedenih polutanata u zraku prelaziti maksimalno dozvoljene vrijednosti za imisiju.
Procjena emisije polutanta od sagorijevanja dizel goriva za ovaj kamenolom data je u
tabeli 5 u poglavlju 1.3.1. Emisija u zrak.
Pri eksplozivnom razlaganju eksploziva u svrhu rušenja stijena nastaju plinoviti produkti:
CO 2 (29%), N 2 (26%), NO x , čađ i drugi polutanti. Na vodenu paru otpada više od 50%
emitovanih plinovitih produkata. Dio produkovanih plinova (više od 50%) resorbuje
stijenski materijal. Preostala količina produkovanih plinova pri eksolozivnom razlaganju
eksploziva ne može negativno utjecati na kvalitet zraka u okolišu, posebno ako se ima u
vidu činjenica vremena miniranja (u prosjeku dva puta mjesečno) i reljef terena sa
prirodnim barijerama koje sprečavaju disperziju otpadnih dimnih plinova u okolinu.
Dužina trajanja emisije ovisi o količini upotrijebljenog eksploziva i meteoroloških uvjeta
za vrijeme miniranja stijenske mase. U jedom miniranju obično se upotrebljava relativno
mala količina eksploziva, koja uzrokuje niske emisije polutanata u zrak sa kratkim
trajanjem. Zato ove emisije neće negativno utjecati na okoliš.
Prilikom otvaranja kamenoloma i eksploatacije rovnog kamena, kao i drobljenja i
klasiranja karakteristična je emisija kamene prašine. Prašina nastaje u slijedećim
fazama tehnološkog procesa:
• otvaranje kamenoloma, formiranje etaža i radnog platoa, te internih puteva,
• bušenje minskih bušotina,
• miniranje stijenske mase,
• usitnjavanje vangabaritnih blokova,
• utovar, transport i deponovanje rovne stijenske mase, otkrivke i jalovine,
• drobljenje i klasiranje kamenog materijala,
• uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih etaža, saobraćajnica, deponija jalovine i
frakcije djelovanjem zračnih struja (vjetra).
Intenzitet emisije kamene prašine ovisi o načinu i dubini bušenja te načinu miniranja,
zatim obrušavanja i usitnjavanja rovnog kamena, obima dnevne proizvodnje, kao i
održavanja internih komunikacija, primjene mjera zaštite zraka i meteoroloških uvjeta.
Neposredni izvori emisija kamene prašine na sistemu drobljenja i klasiranja tehničkog
kamena su sljedeći:
• usipni bunker u koji se istresa rovni kamen iz kamiona ili utovarivača,
• presip iz drobilice na transporter,
• prosijavanje materijala i
• deponovanje frakcija na otvorenu deponiju.
Na intenzitet emisije prašine iz sistema za drobljenje i klasiranje kamenih agregata utiču
sljedeći faktori:
• vlažnost materijala,
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
46