studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Studija o uticaju na okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača
Proces eksploatacije rovnog kamena sastoji se od sljedećih tehnoloških faza:
1. Otkrivka - skidanje i uklanjanje raslinja i jalovinskog pokrova;
2. Bušenje i miniranje dubokih minskih bušotina;
3. Guranje odminiranog materijala sa eksploatacionih etaža na osnovni radni plato
(kota +390) pomoću buldozera;
4. Usitnjavanje negabaritnih blokova na sitnije komade;
5. Utovar rovnog kamena i transport do postrojenja za drobljenje i klasiranje na
osnovnom platou, na k +390;
6. Tehnička i biološka rekultivacija završnih kosina kopa nakon okončanja
eksploatacije.
Radovi na eksploataciji krečnjačko-rožnjačke breče započinju otkrivanjem ležišta,
odnosno krčenjem i uklanjanjem drveća i sitnog rastinja, drvne mase i vađenja panjeva
te skidanjem jalovinskog pokrova (otkrivke) uz ubotrebu bagera i/ili buldozera.
Otkopavanje i uklanjanje otkrivke vršit će se sukcesivno sa napredovanjem fronta
rudarskih radova na eksploataciji kamena na predmetnoj lokaciji. Jalovina će se u prve
dvije faze odlagati na vanjskom odlagalištu. Poslije grubog odstranjivanja jalovine
pristupa se detaljnom čišćenju i otvaranju visinskih etaža. Eventualno dobivena korisna
drvna masa će se upotrijebiti kao ogrijevno drvo.
Materijal će se mašinski kopati upotrebom rudarske mehanizacije (bagera i utovarivača)
i obrušavati pomoću buldozera na osnovnu radnu etažu ili utovarati u kamione (kipere)
sa kojima će se transportovati do kamenolomskog postrojenja na osnovnoj radnoj etaži
radi prerade (drobljenja i klasiranja). Tamponski materijal će se kamionima
transportovati na vanjsko odlagalište ili direktno na mjesto ugradnje.
Za dobijanje materijala iz masiva neophodna je upotreba minsko-eksplozivnih sredstava
za razaranje kompaktne stijenske mase. Prethodno treba izvršiti bušenje minskih rupa.
Bušenje minskih rupa vrši se pomoću garniture za bušenje sa odgovarajućim alatom i
priborom. Bušenje predviđa izvođenje vertikalnih minskih bušotina u dva, tri ili više
redova, zavisno od više kriterija, kao što su atmosferski uvjeti, projektovani kapacitet,
seizmičko dejstvo miniranja itd. Veličina prečnika bušotine i raspored minskih rupa je
određen u Glavnom rudarskom projektu.
Za miniranje će se koristiti standardni privredni eksplozivi i eksplozivna sredstva, koji se
trenutno nude na tržištu, a ispunjavaju propisane kvalitete, kao što su npr. “Anfo“
eksplozivi, praškasti eksplozivi (Amonal i Amonex), plastični eksplozivi (Vitezit-20,
Kamnitit E-1, Minex-4) i sl. Kao eksplozivna sredstva koristiti će se rudarska kapsula,
električni detonatori, sporogoreći i detonirajući štapini, nonel konektor, usporivači itd.
Količina minsko-eksplozivnih sredstava, potrebnih za ovaj tehnološki proces, se planira
u zavisnosti od veličine pripremljenog miskog polja, na osnovu čega se na radilište i
dovozi minsko-eksplozivna sredstva po odgovarajućoj količini i vrsti. Izbor eksploziva
vršit će se na osnovu njihovih svojstava, sigurnosti pri rukovanju i visini cijene. Kod
miniranja je potrebno primijeniti neelektrični sistem iniciranja, koji u potpunosti eliminiše
utjecaj zračnih efekata miniranja na okoliš, kao i usporenje po svakom stupnju paljenja u
cilju smanjenja seizmičkih efekata miniranja. Masivnim miniranjima sa plitkim
bušotinama trebala bi se dobiti dobra rastresanja materijala.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
21