05.01.2015 Views

BUILD No.16 - BUILD magazin

BUILD No.16 - BUILD magazin

BUILD No.16 - BUILD magazin

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />

šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />

tra za životnu sredinu (REC), Udruženje<br />

Protego iz Subotice preuzelo je zadatak da<br />

izvrši inventarizaciju malih vodenih površina<br />

u Vojvodini, sagleda njihov ekološki<br />

potencijal i u javnosti promoviše one načine<br />

korišćenja stajaćih voda koji obezbeđuju<br />

poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva,<br />

uz istovremeno obezbeđivanje uslova<br />

za opstanak okolne flore i faune.<br />

Analize topografskih karata i satelitskih snimaka,<br />

ali i terenska ispitivanja, pokazala su<br />

da je ovaj resurs daleko bogatiji i raznovrsniji<br />

nego što se u početku mislilo. Do sada je registrovano<br />

blizu 1.500 stalnih i privremenih<br />

vodenih površina veličine do 50 hektara.<br />

Istraživanja još nisu završena i egzaktni statistički<br />

podaci još nisu raspoloživi ali jasno je<br />

da je značajan broj ovih površina veštačkog<br />

porekla nastao komercijalnom ili nekomercijalnom<br />

površinskom eksploatacijom gline,<br />

peska, šljunka, pa čak i uglja i nafte.<br />

Kroz svoju burnu istoriju Vojvodinu je više<br />

puta organizovano naseljavalo stanovništvo<br />

iz različitih delova Balkanskog poluostrva i<br />

Evrope. Materijal za izgradnju kuća za život<br />

doseljeno stanovništvo najčešće je nalazilo u<br />

svojoj neposrednoj okolini. Takođe, tokom<br />

industrijske revolucije formiran je veliki broj<br />

ciglana i crepana koje su na industrijskom<br />

nivou proizvodile opeku i crep. Većina od<br />

njih opstala je do današnjih dana. Prema<br />

podacima Privredne komore Srbije, u Srbiji<br />

radi 135 ciglana od kojih je veći deo u Vojvodini.<br />

Najveći broj depresija nastalih usled<br />

površinske eksploatacije za proizvodnju materijala<br />

za gradnju ispunjen je atmosferskom<br />

vodom i nalazi se u različitim fazama ekološke<br />

sukcesije. U Vojvodini, u okolini praktično<br />

svakog naselja, koliko god malo ono<br />

bilo, nalazi se nekoliko depresija različitih<br />

veličina i starosti ispunjenih vodom.<br />

U Vojvodini je u toku i stvaranje novih<br />

depresija. Na primer, trenutno je u toku<br />

završetak druge trake puta na Koridoru 10<br />

od Feketića do Subotice i za njenu izgradnju<br />

dovoze se ogromne količine peska i<br />

zemlje radi postavljanja temelja za autoput<br />

i podizanje nadvožnjaka. Budućnost ovih<br />

eksploatacija je predvidiva pošto se sličan<br />

proces odvijao prilikom izgradnje prve trake<br />

puta. Nakon završetka radova, pored i u<br />

blizini autoputa ostao je veliki broj depresija<br />

koje su se vrlo brzo napunile vodom i<br />

koje je ubrzo obrasla barska vegetacija. Na<br />

žalost, samo mali broj takvih depresija je<br />

iskorišćen, i to skoro isključivo od strane<br />

ribolovaca.<br />

Za živi svet su atraktivna i mesta gde se voda<br />

zadržava samo privremeno. To su mesta gde<br />

se atmosferske vode sakupljaju na proleće<br />

i, u zavisnosti od godine, ostaju do početka<br />

leta, a nakon toga uglavnom isušuju. Ako<br />

uzmemo u obzir da veliki broj vodozemaca<br />

(žabe i mrmoljci) u proleće ulazi u vodu<br />

samo radi razmnožavanja (polaganja jaja i<br />

razvića punoglavaca) i nakon toga je napušta,<br />

jasan je značaj ovakvih privremenih vodenih<br />

staništa za njihov opstanak.<br />

Stanje sa malim stajaćim vodama u Vojvodini<br />

dosta je sumorno. Usamljeni primeri njihovog<br />

održivog korišćenja nikako ne mogu<br />

popraviti opštu sliku o našoj nesposobnosti<br />

da iskoristimo vodene površine za unapređenje<br />

kvaliteta životne sredine, a time i<br />

kvaliteta života lokalnog stanovništva. Iskustva<br />

okolnih zemalja nam govore da čak i sa<br />

minimalnim ulaganjima ove površine mogu<br />

da se stave u funkciju opšteg dobra. Sportski<br />

ribolov je samo jedan od načina.<br />

deponija komunalnog otpada<br />

na obodu Žitišta<br />

Nekomercijalni uzgoj gusaka u<br />

Ruskom Krsturu, primer održivog<br />

korišćenja bare na obodu sela<br />

vidra,<br />

sve češći stanovnik<br />

stajaćih voda Vojvodine<br />

Mali mrmoljak<br />

više o vojvođanskim barama može se naći<br />

na linku – http://www.protego.rs/bare<br />

Povezani članci koje možete pronaći<br />

na portalu Gradjevinarstvo.rs:<br />

•<br />

Vladimir Denić: Domaćem tržištu<br />

potrebno 25 modernih ciglana<br />

•<br />

Marija Živanović, dipl. inž. pejzažne<br />

arhitekture: Rekultivacija degradiranog<br />

zemljišta kod površinske eksploatacije<br />

eksploatacija sirovina<br />

Najveći broj depresija polako nestaje usled<br />

ubrzanog procesa prirodne sukcesije kroz<br />

zarastanje trskom i rogozom. Pored nesumnjivog<br />

rekreativnog i turističkog potencijala<br />

vodenih površina, na mestima napuštenih površinskih<br />

kopova one mogu biti značajne i sa<br />

aspekta zaštite prirode. One nisu ekonomski<br />

zanimljive i iskoristljive za poljoprivrednu<br />

proizvodnju, a svojim rasutim rasporedom po<br />

pejsažu mogu biti privremena boravišta nekih<br />

vrlo atraktivnih vrsta, vidre na primer. Vidra,<br />

osim u većim vodenim staništima, može da opstane<br />

i na području na kojem postoji veći broj<br />

manjih vodenih površina koje može povremeno<br />

da posećuje i pronalazi sebi hranu, i tokom<br />

čega dolazi u kontakt sa drugim jedinkama.<br />

www.build.rs<br />

U susednoj Mađarskoj veći broj starih eksploatacija<br />

pretvoren je u ukrasna jezera koja služe<br />

kao izletišta, kupališta ili uzgajališta autohtonih<br />

vrsta riba (linjak, zlatni šaran). Nekoliko<br />

njih su atraktivne turističke destinacije na<br />

kojima se drže vodeni bivoli! Ovako uređene<br />

površine atraktivne su i za okolni živi svet.<br />

Smatramo da je jedan od razloga lošeg stanja<br />

kod nas nedovoljna informisanost lokalnih<br />

samouprava i građanstva šta se može uraditi<br />

sa malim vodenim površinama u njihovom<br />

okruženju, ali i dosta složenih procedura i<br />

nejasnih uslova koje zainteresovani subjekti<br />

trebaju da zadovolje kako bi im se vodena<br />

površina, odnosno, vodno zemljište ustupilo<br />

na korišćenje ■<br />

61

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!