You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Heterogeni prostori i<br />
zdravlje<br />
Na početku razgovora želeli smo da čujemo<br />
šta su to osnovne delatnosti Zelenila u<br />
okviru gradskih službi, da saznamo više o<br />
načinima finansiranja ali i ukupnoj delatnosti<br />
preduzeća…<br />
– Radove koje obavlja JKP Zelenilo Beograd<br />
finansira Skupština grada u okviru koje je<br />
Sekretarijat za komunalne i stambene poslove<br />
koji je naš matični sekretarijat. Deo sredstava,<br />
usmerenih na održavanje prirodnih<br />
dobara, dobijamo od gradskog Sekretarijata<br />
za zaštitu životne sredine. Osnovna delatnost<br />
Zelenila je održavanje, i to na površini<br />
od oko 3.000ha što je sedmi deo od ukupno<br />
21.000ha zelenila na teritoriji grada Beograda<br />
- kaže Dragana Tucović Baranac.<br />
Ona ističe da ne znači da sve što je zeleno<br />
spada pod ingerenciju i održavanje Zelenila.<br />
Ovo predstavlja čestu zabunu kod građana<br />
kada se obraćaju Zelenilu za rešavanje svojih<br />
problema:<br />
– Kod nas, u Beogradu ali i u celoj Srbiji, callcentri,<br />
info-centri, i preduzeća koja na taj način<br />
izlaze u susret građanima relativno su novijeg<br />
datuma zbog čega je potrebno još neko<br />
vreme da se uskladi ova komunikacija. Tako<br />
se i Služba za informisanje Zelenila Beograd<br />
često sreće sa pitanjima koja možda i nisu za<br />
našu adresu, ali za budući uspeh zajedničkog<br />
rešavanja problema u Gradu potrebno je strpljenje<br />
i međusobno razumevanje. Mi smo<br />
javno komunalno preduzeće i nama građanin<br />
mora da bude na prvom mestu pa iz tih<br />
razloga, kad god je to moguće, izlazimo u<br />
susret i u tim slučajevima – podseća Tucović<br />
Baranac i dodaje:<br />
– Zato želim da iskoristim i ovu priliku da<br />
naglasim da Zelenilo održava zapravo javne<br />
zelene površine. U njih ne spadaju dvorišta<br />
škola, obdaništa ili bolnica, unutrašnja dvorišta<br />
zgrada, groblja, crkvene porte, itd. To<br />
je sve zelenilo specijalne namene i nije pod<br />
ingerencijom Zelenila. Ipak, mi često odrađujemo<br />
poslove i na ovim površinama,<br />
za šta nam finansijska sredstva obezbeđuje<br />
Skupština Grada.<br />
Pored primera kada Zelenilo izlazi u susret<br />
građanima i van osnovnih obaveza, postoje i<br />
primeri kada je pozvano da uradi slične poslove<br />
za lokalne samouprave. Međutim, opštine<br />
su sada mnogo samostalnije u radu pa i<br />
u izboru Izvođača radova pa i kad su zelene<br />
površine u pitanju.<br />
Seča drveća u Beogradu<br />
Dragana Tucović Baranac želela je posebno<br />
da izdvoji još jednu temu iz oblasti<br />
odgovornosti Zelenila, a vezana je za seču<br />
drveća:<br />
energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />
sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />
JAVNE ZELENE<br />
POVRŠINE U BEOGRADU<br />
U želji da saznamo više o javnim zelenim površinama u Beogradu razgovarali<br />
smo sa gospođom Draganom Tucović Baranac, rukovodiocem Info-centra<br />
u javnom komunalnom preduzeću “Zelenilo Beograd”. Zanimljivo je to da je<br />
razgovor vođen u staroj zgradi ispod Kalemegdana, neposredno uz Beo Zoo<br />
vrt, na istom mestu gde je davne 1929. godine osnovan OdeL za ozelenjavanje<br />
pri upravi Grada...<br />
– Da bi se očuvao zeleni fond ne smete samoinicijativno<br />
poseći drvo čak i kada se<br />
nalazi na privatnoj parceli, i kada ste ga vi<br />
posadili. Morate tražiti Rešenje komisije.<br />
E sad… Veoma je teško objasniti građanima<br />
da ne mogu tek tako da poseku nešto što<br />
je na njihovom vlasništvu, ali, ako ih tuži<br />
komšija, platiće visoku kaznu – kaže Tucović<br />
Baranac i pojašnjava:<br />
– Ukoliko građani imaju tu potrebu, oni<br />
moraju prvo da se obrate komunalnom<br />
odeljenju u svojoj opštini, da objasne zašto<br />
žele da seku grane, deo grana ili celo drvo,<br />
na primer, ako je izraslo isuviše visoko pa<br />
pravi mrak, ili nije bezbedno za okolinu,<br />
itd... Tada opština prosleđuje zahtev našem<br />
matičnom Sekretarijatu za stambene i komunalne<br />
poslove gde ga pregleda komisija<br />
koja je formirana isključivo od stručnjaka<br />
– pejzažnih arhitekata. Samo su oni ti koji<br />
izlaze na teren i tom prilikom daju rešenje<br />
o obimu redukcije, o podizanju granja, ili o<br />
seči celog drveta – što je i najređi slučaj.<br />
JKP Zelenilo nekad i sad<br />
Javno preduzeće zaduženo za održavanje<br />
zelenih površina u Beogradu osnovano je<br />
1929. godine, i prošle godine slavilo je 80<br />
godina postojanja. Prve kancelarije Odseka<br />
za ozelenjavanje pri upravi Grada bile<br />
su u istoj zgradi u kojoj smo i razgovarali<br />
sa gospođom Tucović-Baranac:<br />
– Zelenilo je u jednom periodu bilo na<br />
margini, ali danas više nije. Čak i po svim<br />
anketama koje se godišnje vrše o popularnosti<br />
i radu gradskih preduzeća, JKP Zelenilo<br />
Beograd odmah je iza Beogradskih<br />
elektrana što je veliki kompliment.<br />
Ona objašnjava da je uzrok promena koncepcije<br />
politike Zelenila od dolaska Radovana<br />
Draškića na mesto generalnog direktora JKP<br />
Zelenilo Beograd:<br />
Ona je za Build pojasnila da za odobrene<br />
radove građani ne moraju da koriste usluge<br />
Zelenila, već mogu sami da ih obave ili da<br />
plate nekoga. Taj neko može biti Zelenilo ali<br />
i neko drugi. Ovo važi i za drvo koje se nalazi<br />
na privatnoj parceli, ali i kada je drvo, na<br />
primer, na parceli stambene zgrade i nema<br />
samo jednog vlasnika.<br />
Konkurentnost<br />
Zelenilo na tenderima<br />
Želeli smo da saznamo i ulogu Zelenila na<br />
tržištu, naročito u vezi sa tenderima za<br />
uređenje zelenih površina:<br />
– JKP Zelenilo Beograd redovno se prijavljuje<br />
na tendere i tu smo veoma konkurentni.<br />
Naš biro za projektovanje bio je najveći na<br />
Balkanu, a u samom preduzeću danas ima<br />
oko 100 pejzažnih arhitekata, od ukupno<br />
1.200 radnika JKP Zelenila. Ovo predstavlja<br />
značajan ljudski resurs koji je garant kvaliteta<br />
projekta. JKP Zelenilo je karakteristično,<br />
– Politika Zelenila okrenula se mnogo više<br />
neposredno ka građanima, u tom smislu<br />
što smo počeli da radimo na rekonstrukciji,<br />
sanaciji, obnovi i izgradnji blokovskog<br />
zelenila i novih dečijih igrališta.<br />
– Naime, veliki beogradski parkovi uglavnom<br />
su nastali pre Drugog svetskog rata,<br />
osim Tašmajdana, Čuburskog parka i Parka<br />
prijateljstva na Novom Beogradu (na primer,<br />
Topčider je nastao još 1830. godine), tako<br />
da, kada govorimo o parkovima i parkićima<br />
danas, uglavnom mislimo na to, blokovsko<br />
zelenilo, zelenilo između zgrada, itd. Jednostavno,<br />
Beograd se posle Drugog svetskog<br />
rata uglavnom razvijao po tom principu.<br />
Mnoge od tih površina ostale su nedorečene<br />
a mnoge su dotrajale pa ih je neophodno<br />
sanirati i modernizovati. Građani danas vide<br />
ulogu Zelenila u uređenju njihovog okruženja<br />
i na ovim, takoreći, mikro-primerima.<br />
62<br />
www.build.rs