Bambus – div među travama - Hrvatske šume

delte sastavljeno je od tri trokutasta proširenja koja nije formirala
rijeka svojim erozivnim djelovanjem, nego su ona tektonski pre-
regulirali odnose plemstva i kmetova u korištenju šuma, »Carolinum
regulamentum« 1737., zatim Slavonski urbar 1756., pa i poznati
Šumski red carice Marije Terezije 1769., i drugi. Za hrvatsko
šumarstvo u tom je razdoblju bio važan početak razvojačenja Vojne
krajine (1871.) i »Zakon o ustanovama za otkup prava na drvlje, pašu
i uživanje šumskih proizvoda«. Isto tako, važna je bila »Privremena
naredba o upravi, gospodarenju i uživanju općinskih šumah u kraljevinah
Hrvatskoj i Slavoniji«, kasnije i »Zakon o uređenju šumskotehničke
službe«. Ubrzo su (1894.)
utvrđene kategorije šumovlasnika,
a to su bili država, imovne općine,
zem ljišne zajednice, javne ustanove
kao i neki pojedinci. Početkom
20. stoljeća (1919.) provedena je
agrarna reforma kojom je dio veleposjedničkih
šuma predan zemljišnim
zajednicama, a krajem 2.
svjetskog rata, 1945., s oko 3.000
ha maceljskih šuma
gospodari
šest vlasnika (Krapinska tvornica
pokućstva, Filip Deutsch i sinovi,
barun Franjo Ottenfels, grof
Drašković Trakošćanski, zemljišne
zajednice, ostali vlasnici). Za neke
posjede već su postojale i gospodarske
osnove, a način gospodarenja
pojedinih vlasnika ostavio je
tragove čije se posljedice osjećaju
i danas. Najviše je šuma imala Krapinska
tvornica pokućstva, 970 ha, na zapadnom dijelu današnje
Gospodarske jedinice, a da je na Macelju bilo teško gospodariti
svjedoči i zapis »da ta cijela planina Macelj zbog dubokih i uskih
dolinah te strmih stranah ima nekakvo raskidano lice, pa je teška
za obilaženje.«
Ukupno uzevši, o gospodarenju ovim šumama do iza 2. svjetskog
rata svjedoči jedna gospodarska osnova iz 1939. godine u
kojoj među ostalim piše da »šuma Macelj zbog vrlo dobre produktivne
sposobnosti tla već decenijama odolijeva svim nasrtajima da
se uništi…«. A jedna druga osnova, iz 1957., konstatira »da se ova
Gospodarska jedinica smatra neuređenom, jer pregledom postojećih
gospodarskih osnova iz 1939. smatra se da su njihove odredbe
štetne i usmjerene prema momentalnim potrebama i željama njihovih
vlasnika…«
S obzirom na to da je prethodnoj osnovi važnost istekla krajem
2006. godine, prošle je godine obavljena redovna revizija koju
je napravio uređivački Odjel zagrebačke Uprave na čelu s rukovoditeljem
Odjela mr. Dubravkom Janešom te uređivačima Hrvojem
Uilakijem i Goranom Ajhnerom sa suradnicima.
U cilju osiguranja održivosti šumskog ekosustava, održanja i poboljšanja
općekorisnih funkcija te održivog gospodarenja šumama
na Macelju, novom osnovom predviđeno je da će se u sljedećem
desetogodišnjem razdoblju (od 2007. do 2016.) osigurati etat od
162.520 kubika (od čega u glavnom prihodu 46.000 kubika), što je
79% desetogodišnjeg tečajnog prirasta. Isto tako u tom će se razdoblju
od glavnih uzgojnih radova izvršiti pripremni radovi za obnovu
šuma na 357 ha, sjetva i sadnja na blizu 15 ha, te njega sastojina na
oko 665 ha u jednostavnoj reprodukciji, te još priprema na obnovu
(4,5 ha), sjetva i sadnja (4,5 ha) u proširenoj biološkoj reprodukciji.
Tijekom toga vremena obavljat će se i osnovom predviđena zaštita
šuma, a predviđena je izgradnja novih i održavanje postojećih
šumskih prometnica.
Stručno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodnoga gospodarstva u sastavu Igor Hasl, dipl. ing., predsjednik,
prof. dr. Šime Meštrović i dipl. ing. Stanko Lukić, je od 19. do 21.
prosinca pregledalo osnovu i obišlo teren te Ministarstvu predložilo
da ju odobri. Uz uređivače, pregledu osnove prisustvovali su upravitelj
Šumarije Krapina dipl. ing. Branko Tušek, revirnica Anemari
Dolenec, dipl. ing., te rukovoditelj proizvodnog odjela zagrebačke
Uprave, dipl. ing. Marijan Barulek.
močvarna staništa
Uz Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit
i ribnjake Crna Mlaka, donji tok rijeke
Neretve (delta Neretve) četvrto je
močvarno međunarodno značajno
stanište uneseno u popis Ramsarske
konvencije potpisane 1971. u svrhu
zaštite i očuvanja vlažnih staništa kao
kolijevke bioraznolikosti. No nad deltu
Neretve nadvili su se problemi novoga
doba, novi projekti, od kojih je jedan i
izgradnja hidrocentrala u gornjem toku
rijeke
U
Hrvatskoj
Piše: Irena Devčić-Buzov
Foto: Biserka Marković, Ivica Kodžoman
močvarna staništa predstavljaju neprocjenjivo
bogatstvo bioraznolikosti flore i faune. No, predstavljaju
i vječnu borbu između lokalnog stanovništa koji taj prostor
koristi zadnjih nekoliko stotina godina za svoje životne
potrebe i stručnjaka koji ova područja žele zaštititi od daljnjeg uništavanja.
Na hrvatskoj obali i otocima preostalo je još vrlo malo močvarnih
staništa. Većina priobalnih močvara je isušena te je očuvano
svega nekoliko većih močvarnih područja od kojih je najznačajnije
močvarno područje donjeg toka rijeke Neretve koje se i nalazi na
Popisu močvara od međunarodne važnosti (Ramsarski popis).
Donje-neretvanska delta po mnogočemu je posebno i jedinstveno
područje na primorskom dijelu Hrvatske. Nekoliko je razloga
zbog čega je Neretva na svome ušću formirala deltu. Samo područje
Hoće li izgrad
gornjem toku
disponirana. Ta proširenja bila su dio srednjeg toka Neretve koja je
svoje ušće imala negdje kod Pelješca. Neretva je najduža i vodom
najbogatija balkanska pritoka Jadranskog mora. Izvire na 1.227 m
nadmorske visine, pod vrhom Grdelj, planine Lebršnik, a dužina njezinog
toka iznosi 225 km. Plovna je do Metkovića i raspolaže velikim
hidroenergetskim potencijalom od 4.905,600.000 kWh godišnje.
Srednji tok Neretve danas je značajno izmijenjen u odnosu na stanje
prije 1953. godine. Tada je na Neretvi, pet kilometara iznad Jablanice,
podignuta brana visine 80 m i tako je rijeka, uzvodno do Konjica,
pretvorena u akumulacijsko jezero. Ekološka udruga Lijepa Naša iz
Ploča preuzela je brigu o ovom vrijednom prostoru. Hrvatski dio
delte Neretve obuhvaća oko 12.000 ha, kaže predsjednica Udruge
Ana Musa, no zaštićeno je svega oko 1.200 ha na dva lokaliteta. Nasrtaja
na ovo područje, kaže ona, ima sa svih strana, a počeli su prije
nekoliko godina. Nakon što je udruga Lijepa Naša uspjela spriječiti
Šveđane da upravo na tom području izgrade apartmane, te nakon
12 Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME