Bambus – div među travama - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

Varščić smat ra kako je veliki problem u tome što u BiH ne postoji međuentitetsko funkcionalno tijelo koje bi posredovalo u ovakvim problemima, vodi se, kako on kaže, politika tzv. nemiješanja u poslove drugog entiteta. No u ovom slučaju koristi se javljaju u jednom entitetu, a štete ne samo u drugom entitetu, nego i u drugoj državi, Republici Hrvatskoj. Investitori se pozivaju na provedene okolišne studije koje su izradili stručnjaci iz Banja Luke i Beograda, ali i struč- njaci iz drugih dijelova Europe. No, činjenica je, kako kaže Varščić, da se radi o naručenoj studiji te da navedeni inozemni stručnjaci nikada nisu vidjeli područje na kojemu se realizira projekt. Ipak, čini nam se, nastavlja Varščić, kako nije baš sve crno-bijelo, te da Hrvatska pronalazi svoje interese za izgradnju »Gornjih horizonata«. je od malobrojnih takvih područja preostalih u Europi. U novije vrijeme te su močvarne površine bile prilično degradirane pa su preostale uglavnom kao rascjepkani izdvojeni otoci s intenzivno obrađivanim okruženjem. Vodne regulacije, izgradnja akumulacijskog jezera u uzvodnom dijelu te isušivanje i pretvaranje močvarnog zemljišta u poljoprivredno, nepovratno su izmijenili izgled ovog područja. Upravo kako bi se zaštitila od daljnje devastacije, delta Neretve trebala je prošle godine biti proglašena dvanaestim parkom prirode. No, nije. Javno izlaganje Prijedloga za proglašenje delte Neretve parkom prirode, koje se 30. svibnja prošle godine trebalo održati u Metkoviću, a dan kasnije u Opuzenu i Pločama, naglo je otkazano zbog nepravodobne dostave dokumentacije u sve jedinice lokalne samouprave na području kojih se predlaže proglašenje Parka prirode Delta Neretve. S druge strane, u susjednoj nam BiH, na prostoru rijeke Neretve postoji već punih jedanaest godina park prirode »Hutovo blato«. No, problem proglašenja parka prirode ne leži samo u hrvatskim vlastima. Kako kaže pomoćnik ministra kulture dipl. ing. Zoran Šikić, veliki dio lokalnog stanovništva osjeća se ugroženo, te smatraju kako će im proglašenje donijeti brojne restrikcije. Sada se ulazi u novi krug konzultacija i razgovora s lokalnom zajednicom, kaže Šikić. Još uvijek se, na žalost, koplja lome oko osnovne terminologije – razlika između strogog rezervata, nacionalnog parka i parka prirode. Za razliku od prvog i drugog, park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U njemu su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Ovo posljednje je iznimno bitna činjenica koja svaki put nekako promakne lokalnim moćnicima i njihovim lobijima. Proglašenje nekog područja parkom prirode trebao bi biti blagoslov stanovništvu, a ne prokletstvo. U vrijeme kada se svijet okreće turizmu u zaštićenim područjima i sve prisutnijoj i popularnijoj ekološkoj poljoprivredi, mi se držimo za slamku intenzivne agrokulture prepune pesticida kao da RAMSARSKA KONVENCIJA »Zdrava močvarna staništa, zdravi ljudi« Svake godine 2. veljače u svijetu se lježava Dan zaštite močvarnih staništa To znači da Ramsarska konvencija štiti po- genetskog materijala. obi- te s njim povezani biljni i životinjski svijet. života, a smatraju se i skladištem biljnog u spomen na donošenje Ramsarske dručja močvara, te druga vlažna staništa Republika Hrvatska Konvenciju je potpisala konvencije koja je tog dana 1971. godine potpisana u iranskom gradu Ramsaru. Zaključci s međunarodnog sastanka u Ramsaru koji su uneseni u Konvenciju stupili su na snagu 1975. godine obvezujući sve zemlje potpisnice, kojih je danas 138, sa svih pet kontinenata. U njima je do danas ubilježeno više od 1.300 močvarnih staništa s više od 1,1 milijun četvornih kilometara. Konvencija se odnosi na područja gdje je voda primarni faktor koji kontrolira okoliš poput bara, tresetišta, bilo prirodnih ili umjetnih voda, stalnih ili povremenih, sa stajaćicom ili tekućicom, bilo boćatom ili slanom, uključujući i morsku vodu, ali čija dubina ne prelazi šest metara. Zbog čega su ta vlažna staništa toliko važna Konvencija već u svojim prvim poglavljima govori o tome kako su upravo ta vlažna staništa kolijevka bioraznolikosti, jer pružaju vodu i primarnu produkciju te podržavaju visoku koncentraciju biljnog i životinjskog 1993. g. i unijela je u popis močvarnih staništa četiri lokacije s više od 810 četvornih kilometara. To su Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit, ribnjaci Crna Mlaka i donji tok rijeke Neretve. Ove godine Međunarodni dan močvarnih staništa održava se pod motom »Zdrava močvarna staništa, zdravi ljudi«. To je ujedno i glavna tema desete Ramsarske konferencije koja će se tijekom listopada održati u Republici Koreji. Naime, unatoč upozorenjima ekologa da će Neretva postati slana pustinja, Hrvatska bi mogla prešutno odobriti izgradnju hidroelektrana u istočnoj Hercegovini, a za uzvrat bi se izgradila HE Dubrovnik 2 koja bi također bila dio tog sistema. Dolina donjeg toka Neretve sadrži najveće i najvrjednije ostatke sredozemnih močvara na istočno-jadranskoj obali i jedno ćemo se u suprotnome utopiti. Dakle, treba li nam još jedno »Vransko jezero«! Odgovor je zasigurno ne, no »gori nam pod petama« jer dok se međusobno natežemo oko pitanja proglasiti park prirode ili ne, susjedi nam polako, ali sigurno odnose vodu. Na kraju nećemo imati oko čega raspravljati jer će biti kasno. Treba se ipak nadati da ćemo i nadalje jesti slatke, a ne slane neretvanske mandarine. 14 Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME
ekologija DODIJELJENE NAGRADE »ZEKOLOGIJA« »U bitku« za okoliš od najmanjih nogu! U prisutnosti brojnih gostiju, u Novinarskom domu u Zagrebu su, 24. siječnja, predstavnicima najuspješnijih ekoškola iz cijele Hrvatske dodijeljene nagrade za najbolji eko-projekt pod nazivom zEKOlogija. Riječ je o cjelogodišnjoj akciji tijekom koje se odgoju i obrazovanju o okolišu i izgradnji svijesti o pitanju opstanka našega planeta posvećuje pažnja od najranije dobi, od dječjih vrtića pa preko škola, istaknuli su predstavnici Udruge za zaštitu okoliša i zdrav život Una tera – Jedina zemlja i Udruge Lijepa Naša, Silva Celebrini i Ante Kutle, koji su i pokrenuli cijeli projekt. Pokrovitelj akcije je njemačka obiteljska tvrtka Valliant GmbH, u čije je ime (novčane) nagrade najuspješnijim školama uručio zagrebački predstavnik tvrtke Mario Opačak. Prisutne je pozdravio i dr. Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. U međunarodni program Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš (FEE) u Hrvatskoj je uključeno više od 200 škola koje postižu odlične rezultate u brizi za okoliš, tako da je na natječaj u tri kategorije (štednja energije, štednja vode, i zbrinjavanje otpada) stigla 41 prijava. Nagrade zEKOlogija su u različitim kategorijama dobile: Elektrostrojarska škola Varaždin i OŠ Velika Ludina (štednja energije); OŠ Primošten, OŠ V. Nazor Komletinci, te OŠ Marije i Line (Umag) te Poljoprivredna i veterinarska škola »Arboretum Opeka« iz Vinice (štednja vode); OŠ Virovitica, Škola Antun Nemčić Gostovinski iz Koprivnice, Ženski učenički dom Dora Pejačević iz Zagreba (zbrinjavanje otpada). (m) Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME 15
Page 1 and 2: oj 133/134 Godina XII., Zagreb, sij
Page 3 and 4: Generalno zastupstvo za John Deere,
Page 5 and 6: Sudionici sastanka u NP Risnjak bi
Page 7 and 8: stav klastičnih naslaga, od tala n
Page 9 and 10: nepogode 4. REGIONALNA RADIONICA Sl
Page 11 and 12: LOŠINJ / UPRAVA ŠUMA BUZET Šumar
Page 13 and 14: uređivanje šuma GOSPODARSKA JEDIN
Page 15: USUSRET DANU MOČVARNIH STANIŠTA,
Page 19 and 20: n je prirodni park i mogao niji dra
Page 21 and 22: šumska mehanizacija DANI OTVORENIH
Page 23 and 24: Po dolasku u sastojinu markir se mo
Page 25 and 26: SPOREDNI ŠUMSKI PROIZVODI Mladi sv
Page 27 and 28: Uzgajivači bambusa se ne pouzdaju
Page 29 and 30: dlaka koje su se prelijevale i na t
Page 31 and 32: ljekovito bilje U NARODNOJ MEDICINI
Page 33 and 34: Disipativnu strukturu možemo prepo
Page 35 and 36: Uspoređujući 3%-tnu zasićenost s
Page 37 and 38: i Japanu. Arapi su 750. godine poč
Page 39 and 40: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO OGRANAK
Page 41 and 42: U Hrvatskoj je od 1978. do 2000. us
Page 43 and 44: zemlje, krajevi i ljudi EKSKURZIJE
Page 45 and 46: hrana DAROVI PRIRODE Ukusna bukvica
Page 47 and 48: nove knjige BOŽICA JELUŠIĆ: POGL
Page 49 and 50: SLIKARSKA KOLONIJA »ZIMA NA BABIČ
Page 51: u šumskom miljeu Jankovac u bijelo

Bambus – div među travama - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?