Bambus – div među travama - Hrvatske šume
Bambus – div među travama - Hrvatske šume
Bambus – div među travama - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Izdanak<br />
Nodij i internodij<br />
gotove hrane. U SAD<br />
postoje i farme bambusa<br />
jer konzervirane<br />
bambusove<br />
mladice<br />
gube okus. U Africi se<br />
od bambusa proizvodi<br />
vino. Potom, od bambusa<br />
se izrađuje pribor<br />
za jelo, alat, oružje<br />
(puhaljke), igračke.<br />
Može se proizvoditi i<br />
papir.<br />
Možda je najpoznatija upotreba kao građevni<br />
materijal. U Burmi (Mianmaru) i Bangladešu<br />
polovica svih kuća gradi se isključivo<br />
od bambusa. Koristi se od običnih plotova<br />
(ograda) pa sve do cijelih kuća. Naročito<br />
je važan u područjima bez drveća. Koristi se<br />
za armirani beton, za skele, cijevi...<br />
Ljubitelji bambusa <strong>–</strong> Uspinjao sam se od<br />
<strong>div</strong>lje rijeke Namorone strmom stazom usred<br />
džungle, još prepun utisaka od pobješnjele<br />
i pjenušave bujice što se razbijala o tamne<br />
granitne stijene. Teški, sivi oblaci svakog trena<br />
su prijetili da se otvore nad oblačnom<br />
šumom Nacionalnog parka Ranomafane, na<br />
strmim i vlažnim obroncima središnje visoravni<br />
Madagaskara. Zastao sam na ravnijem<br />
dijelu i naćulio uši, očekujući izdajničke<br />
znakove posebne vrste lemura i doista, nisam<br />
dugo čekao. Poznati zvukovi dubokog<br />
»gruntanja« su dolazili s desne strane gdje<br />
konačno uočih sive krznene lopte bambus<br />
lemura. Primirio sam se pred životinjicama,<br />
dok se nisam osvjedočio da im previše smetam<br />
pa sam ih polako i tiho pratio sve dok se<br />
nisu zaustavili. Otkrio sam predmet njihove<br />
zanimacije: bambus, vitke i okrugle stabljike<br />
te biljke. Spretno su derali glatku koru, a zatim<br />
slasno sažvakali srž s unutarnje strane.<br />
<strong>Bambus</strong>i su tipični stanovnici<br />
takozvanih »rupa u šumi«, osvijetljenih<br />
mjesta nastalih padom jednog ili<br />
nekoliko velikih drveta. Na njima<br />
bujaju pionirske biljke, a bambus tako<br />
može dnevno narasti više od jednog<br />
metra!<br />
<strong>–</strong> <strong>Bambus</strong> je glavna<br />
namirnica ove i još<br />
dvije vrste bambus<br />
lemura <strong>–</strong> objašnjava<br />
mi Summer J. Arrigo,<br />
američka znanstvenica<br />
u biološkoj stanici.<br />
Sjedili smo na verandi<br />
malog, ali lijepog<br />
drevnog zdanja okruženi<br />
gustom šumom<br />
sa svih strana. Zanimljivo je da bambus<br />
sadrži cijanidne spojeve koji bi za ljude bili<br />
pogubni, dodaje znanstvenica. A lemur provodi<br />
čak 95% vremena na jednoj vrsti bambusa,<br />
neobična prilagodba za sisavce, nešto<br />
poput pande u Aziji. I baš kao i panda, i ova<br />
je vrsta sisavca veoma rijetka te se smatra<br />
da je kritično ugrožena s procijenjenih samo<br />
1000 jedinki, a čak 100 se godina smatralo<br />
da je i izumrla sve dok ju 1972. nisu upravo<br />
ovdje ponovno našli francuski biolozi.<br />
Zlatnog bambus lemura, glavnu zvijezdu<br />
ovog parka najteže je vidjeti. Tu nam je pomogao<br />
Emile Rajeriarison, čovjek koji ga je<br />
otkrio zajedno s američkom znanstvenicom<br />
Patriciom Wright. Bilo je to 1987. godine i<br />
tada je to bila velika senzacija u svijetu, jer<br />
ne događa se često da se otkriva nova vrsta<br />
primata. Dosta dugo smo hodali šumom<br />
dok nismo zašli u čistu sastojinu iznimno visokih<br />
bambusa. Tvorili su ti orijaši isprepleteni<br />
svod iznad naših glava, stvarajući dobru<br />
hladovinu usred sunčanog tropskog dana.<br />
Iskusni Emile je neko vrijeme gledao u to<br />
šumsko potkrovlje dok konačno nije uperio<br />
rukom u jedan njegov dio. Dugo sam gledao<br />
u to mjesto pokušavajući nazrijeti nešto, no<br />
onda su se iskristalizirale nečije crvenkaste<br />
oči. Bile su okružene zlatno-žutim pojasom<br />
<strong>Bambus</strong> za svaku upotrebu<br />
26 Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME