Bambus – div među travama - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

Kameni međaš iz 1893. godine Šuma obiluje ovakvim stazama Ostaci vojne arhitekture u šumi najtoplijim predjelima. Tipične vrste drveća za spomenute zajednice su medunac, bijeli grab, crni jasen, maklen, cer, oskoruša te crnika, lemprika, planika, lovor, zelenika. Valja napomenuti da u Šijani nalazimo vrlo lijepe sjemenjače cera, koje su prava rijetkost u Istri (većina cerovih šuma su panjače). Od sađenih drvenastih vrsta ističu se alepski bor, crni bor, primorski bor, pinija, cedrovi, jele, čempresi, kakijevac, hrast plutnjak, crveni hrast. Zanimljivo je da u okolici Šijane događaji DELNICE – DVANAEST GODINA KONTROLE POTKORNJAKA Najmanje potkornjaka 1997., najviše 2005. godine Piše: V. Pleše Foto: B. Pleše Prošle je godine od početka travnja do kraja kolovoza u 41 odjelu evidentirano ukupno 200.382 potkornjaka. Najveći dio štetnih nametnika evidentiran je na terenima šumarija Delnice, Vrbovsko, Tršće, Fužine i Gerovo, a najveća je populacija zabilježena u svibnju (71.118) i lipnju (63.709). U proteklih 12 godina najmanji broj potkornjaka zabilježen je 1997. (14.842), a najveći 2005. (329.173). Potkornjaci najviše napadaju smreku i jelu i to fiziološki oslabljena stabla. Imaju sposobnost vrlo brzog razvoja populacije u Na području delničke Uprave dvanaest se godina vrši kontrola potkornjaka, smrekova pisara (Ips typographus) i šesterozubog smrekova potkornjaka (Pityogenes halcographus). Kontrola se vrši uz pomoć Theyshonovih klopki uz primjenu feronoma Pheropax. Potkornjaci 1964. šuma Šijana kod Pule proglašena je zaštićenim objektom prirode, park-šumom, i isključena iz redovnog gospodarenja. Sušci 18 Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME (u pravcu Loborike) ima podosta hrastova sa debelom plutastom korom, koji su sađeni radi proizvodnje pluta za pojaseve za spašavanje za tadašnju austrijsku flotu. Rezimiramo li drvenastu floru u Šijani možemo reći da u Šijanskoj šumi raste oko 120 različitih vrsta drvenastog bilja. To je respektabilan podatak za tako malo područje. Danas, kada Pula ima gotovo jednak broj stanovnika kao i 1910., u Šijanskoj šumi pojedinci vide odlagalište za otpad ili pak motorističku stazu, dok u ljepoti šume uživa minimalan broj Puljana. Jedno je sigurno – šumi bolje pristaje cvrkut ptica, nego razne bučne i masovne proslave. kratkom vremenu, te sposobnost prijelaza od sekundarnog u primarnog štetnika, ako su za to stvoreni određeni preduvjeti. Opasnost od masovne pojave ovih štetnika nastaje kad je klima pogodna za njihov razvoj (suho i toplo vrijeme), fiziološki oslabljena stabla, kod žege i prisutnih onečišćenja. Ekstremni napadi bilježe se kod smrekovih kultura starosti od 50 do 60 godina. No, ovakvih pojava ima i na mlađim smrekovim kulturama starosti 30 do 40 godina. Na njih se može djelovati primjenom čitavog niza preventivnih i represivnih zaštitnih mjera koje imaju za cilj održavanje njihove populacije na normalnim razinama. Trenutno najkorištenija metoda njihovog suzbijanja je uz pomoć feromonskih klopki. Feromon smrekinog potkornjaka sintetiziran je sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Od tada do danas provode se neprekidna istraživanja u vezi njegove primjene kod zaštite stabala od potkornjaka. Unatoč brojnim znanstvenim raspravama, vezano uz njihovo korištenje, pravilnom uporabom feromonske klopke napad potkornjaka smanjuje se do 80 posto. Uz ovu mjeru, u budućnosti trebat će poraditi i na provođenju drugih mjera njihovog suzbijanja. Problema u suzbijanju ovog štetnika uz Hrvatsku imaju i ostale zemlje u okruženju poput Bosne i Hercegovine, Austrije, Švicarske, Slovačke, Slovenije, ali i drugih europskih zemalja.
šumska mehanizacija DANI OTVORENIH VRATA TVRTKE »HITTNER« Piše: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad Skider je gospodarski stroj koji se proizvodi u Hrvatskoj, začet u nekadašnjoj tvornici Tomo Vinković u suradnji s Hrvatskim šumama, Šumarskim fakultetom, i danas tvrtkom Hittner koja je sve to unaprijedila i modernizirala. Puno je ljudi i različitih suradnika sudjelovalo u njegovu stvaranju Prosječni godišnji i puno je vremena, znanja i sredstava uloženo da bi se došlo do stroja kakav je danas Ecotrac 120, istaknuo je prof. Dubravko Horvat sa Šumarskog fakulteta učinak Ecotraca 120V bio je u Zagrebu na tradicionalnim Danima otvorenih vrata bjelovarske Tvornice zglobnih traktora, automobilskih 5.837 m 3 . dijelova i poljoprivredne mehanizacije Hittner, što ih krajem svake godine tvrtka priređuje za svoje poslovne partnere. Puno novosti (i poboljšanja) Ecotrac 120V kod Ecotraca 120V! S Dana otvorenih vrata u »Hittneru« Na Danima otvorenih vrata bjelovarskog proizvođača šumske mehanizacije tvrtke »Hittner« razgovaralo se o dosadašnjoj suradnji te razvojnim planovima za 2008. Osim svečarskog dijela, to je bila i prilika da svi zainteresirani, i proizvođači i neposredni korisnici prozbore o konkretnim problemima, servisima, rezervnim dijelovima, konačno i planovima. A sukus svega što se moglo čuti u otvorenim razgovorima u Bjelovaru, 7. prosinca, mogao bi se svesti na to da premda važna, sama činjenica da se radi o hrvatskom proizvodu ne bi bila dostatna da ove zglobne traktore netko kupuje kad ne bi bili stvarno dobri i konkurentni inozemnim inačicama! Rad skidera Ecotrac 55V i 120V u Hrvatskim šumama, u razdoblju od 1995. do 2007. godine sveobuhvatno je analizirao mr. Željko Tomašić iz Hrvatskih šuma (u tom vremenu nabavljen je ukupno 131 manji skider i 60 jačih od 120V). Ustvrdio je da su tijekom vremena uočeni problemi tehničko-tehnološke naravi (snaga motora, kočioni sustav, vitlo), problemi održavanja i ekonomske isplativosti te ukupne pogodnosti za rad u datim uvjetima. Isto tako da je najveći dio njih zahvaljujući dobroj servisnoj mreži i brzoj reakciji već otklonjen. Zaključio je da su se »generalno pokazali dobrima pri radu i primjerenim im uvjetima« te da treba nastaviti s poboljšanjem tehničko-tehnoloških značajki. Također se mora, rekao je, sve više voditi računa o ekološkim zahtjevima koji se postavljaju pred proizvođača. Domaći proizvod Uvažavajući želje i prijedloge za poboljšanjima naših kupaca i partnera, i mi sami svake se godine usavršavamo. Šumski zglobni traktori gotovo 80% su domaći proizvod, što znači da možemo u vrlo kratkom roku intervenirati, osigurati rezervne dijelove i servis. Danas kad jedan izgubljeni dan košta jako puno, to je iznimno važno. (Stjepan Hittner, vlasnik i direktor tvrtke) Najkonkretnije je o početnim problemima, poboljšanjima i konačnim učincima skidera Ecotrac 120V govorio mr. Đuro Jendrijev iz koprivničke Uprave koja je bila svojevrsni »pokusni poligon« za ove traktore. – Svi uočeni nedostaci na četiri stroja koja su kod nas radila (hidraulična pumpa, ventilacija kabine, vitlo, i još ponešto) vrlo brzo su bili otklanjani – kazao je Jendrijev i potvrdio da je »poboljšani« skider 120V bitno drugačiji od prototipa te stroj »vrlo široke primjene koji može raditi i u proredama i u glavnom prihodu, dovoljno snažan i brzoga vitla«. Istodobno, on je daleko jeftiniji od nekih koje smo uvozili (LKT), dakle ekonomičniji. Jendrijev je iznio i podatke o radu skidera u 2006. godini kad je Ecotrac 55V imao učinak od 18,9 m 3 /dan, a Ecotrac 120V 28,7 m 3 /dan. Odnosno, prosječni godišnji učinak bio je 5.837 m 3 (LKT 5.468 m 3 ). O tome što se sve poduzima na tehničkim poboljšanjima stroja govorili su dipl. ing. Boro Mihatović iz Hittnera, Krešimir Bosnar, predstavnik tvrtke Deutz iz Njemačke čiji se motori ugrađuju u skidere i Marijan Šušnjar sa Šumarskog fakulteta. Mihatović je potvrdio kako su i dosad uvažavali primjedbe i prijedloge partnera, posebno iz Hrvatskih šuma, za drugačijim rješenjima, te da u tom smjeru kreću i razvojni planovi za 2008. godinu. Tako se razmišlja o ugradnji zračno hlađenog motora kod manjeg skidera, a bit će i dosta novosti kod traktora 120V (novi hidraulični sistem pogona servo volana, prednje i zadnje daske, klima-uređaj u kabini, katalog rezervnih dijelova itd.). Prototip novog skidera već radi u Koprivnici! O jednoj novoj djelatnosti u Hrvatskim šumama, skupljanju i korištenju drvnih ostataka, biomase, prisutnima je govorio direktor novoosnovane tvrtke Biomasa d.o.o., Željko Sučić. Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME 19
Page 1 and 2: oj 133/134 Godina XII., Zagreb, sij
Page 3 and 4: Generalno zastupstvo za John Deere,
Page 5 and 6: Sudionici sastanka u NP Risnjak bi
Page 7 and 8: stav klastičnih naslaga, od tala n
Page 9 and 10: nepogode 4. REGIONALNA RADIONICA Sl
Page 11 and 12: LOŠINJ / UPRAVA ŠUMA BUZET Šumar
Page 13 and 14: uređivanje šuma GOSPODARSKA JEDIN
Page 15 and 16: USUSRET DANU MOČVARNIH STANIŠTA,
Page 17 and 18: ekologija DODIJELJENE NAGRADE »ZEK
Page 19: n je prirodni park i mogao niji dra
Page 23 and 24: Po dolasku u sastojinu markir se mo
Page 25 and 26: SPOREDNI ŠUMSKI PROIZVODI Mladi sv
Page 27 and 28: Uzgajivači bambusa se ne pouzdaju
Page 29 and 30: dlaka koje su se prelijevale i na t
Page 31 and 32: ljekovito bilje U NARODNOJ MEDICINI
Page 33 and 34: Disipativnu strukturu možemo prepo
Page 35 and 36: Uspoređujući 3%-tnu zasićenost s
Page 37 and 38: i Japanu. Arapi su 750. godine poč
Page 39 and 40: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO OGRANAK
Page 41 and 42: U Hrvatskoj je od 1978. do 2000. us
Page 43 and 44: zemlje, krajevi i ljudi EKSKURZIJE
Page 45 and 46: hrana DAROVI PRIRODE Ukusna bukvica
Page 47 and 48: nove knjige BOŽICA JELUŠIĆ: POGL
Page 49 and 50: SLIKARSKA KOLONIJA »ZIMA NA BABIČ
Page 51: u šumskom miljeu Jankovac u bijelo

Bambus – div među travama - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?