delte sastavljeno je od tri trokutasta proširenja koja nije formirala rijeka svojim erozivnim djelovanjem, nego su ona tektonski pre- regulirali odnose plemstva i kmetova u korištenju šuma, »Carolinum regulamentum« 1737., zatim Slavonski urbar 1756., pa i poznati Šumski red carice Marije Terezije 1769., i drugi. Za hrvatsko šumarstvo u tom je razdoblju bio važan početak razvojačenja Vojne krajine (1871.) i »Zakon o ustanovama za otkup prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda«. Isto tako, važna je bila »Privremena naredba o upravi, gospodarenju i uživanju općinskih šumah u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji«, kasnije i »Zakon o uređenju šumskotehničke službe«. Ubrzo su (1894.) utvrđene kategorije šumovlasnika, a to su bili država, imovne općine, zem ljišne zajednice, javne ustanove kao i neki pojedinci. Početkom 20. stoljeća (1919.) provedena je agrarna reforma kojom je dio veleposjedničkih šuma predan zemljišnim zajednicama, a krajem 2. svjetskog rata, 1945., s oko 3.000 ha maceljskih šuma gospodari šest vlasnika (Krapinska tvornica pokućstva, Filip Deutsch i sinovi, barun Franjo Ottenfels, grof Drašković Trakošćanski, zemljišne zajednice, ostali vlasnici). Za neke posjede već su postojale i gospodarske osnove, a način gospodarenja pojedinih vlasnika ostavio je tragove čije se posljedice osjećaju i danas. Najviše je šuma imala Krapinska tvornica pokućstva, 970 ha, na zapadnom dijelu današnje Gospodarske jedinice, a da je na Macelju bilo teško gospodariti svjedoči i zapis »da ta cijela planina Macelj zbog dubokih i uskih dolinah te strmih stranah ima nekakvo raskidano lice, pa je teška za obilaženje.« Ukupno uzevši, o gospodarenju ovim šumama do iza 2. svjetskog rata svjedoči jedna gospodarska osnova iz 1939. godine u kojoj <strong>među</strong> ostalim piše da »šuma Macelj zbog vrlo dobre produktivne sposobnosti tla već decenijama odolijeva svim nasrtajima da se uništi…«. A jedna druga osnova, iz 1957., konstatira »da se ova Gospodarska jedinica smatra neuređenom, jer pregledom postojećih gospodarskih osnova iz 1939. smatra se da su njihove odredbe štetne i usmjerene prema momentalnim potrebama i željama njihovih vlasnika…« S obzirom na to da je prethodnoj osnovi važnost istekla krajem 2006. godine, prošle je godine obavljena redovna revizija koju je napravio uređivački Odjel zagrebačke Uprave na čelu s rukovoditeljem Odjela mr. Dubravkom Janešom te uređivačima Hrvojem Uilakijem i Goranom Ajhnerom sa suradnicima. U cilju osiguranja održivosti šumskog ekosustava, održanja i poboljšanja općekorisnih funkcija te održivog gospodarenja šumama na Macelju, novom osnovom predviđeno je da će se u sljedećem desetogodišnjem razdoblju (od 2007. do 2016.) osigurati etat od 162.520 kubika (od čega u glavnom prihodu 46.000 kubika), što je 79% desetogodišnjeg tečajnog prirasta. Isto tako u tom će se razdoblju od glavnih uzgojnih radova izvršiti pripremni radovi za obnovu šuma na 357 ha, sjetva i sadnja na blizu 15 ha, te njega sastojina na oko 665 ha u jednostavnoj reprodukciji, te još priprema na obnovu (4,5 ha), sjetva i sadnja (4,5 ha) u proširenoj biološkoj reprodukciji. Tijekom toga vremena obavljat će se i osnovom predviđena zaštita šuma, a predviđena je izgradnja novih i održavanje postojećih šumskih prometnica. Stručno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u sastavu Igor Hasl, dipl. ing., predsjednik, prof. dr. Šime Meštrović i dipl. ing. Stanko Lukić, je od 19. do 21. prosinca pregledalo osnovu i obišlo teren te Ministarstvu predložilo da ju odobri. Uz uređivače, pregledu osnove prisustvovali su upravitelj Šumarije Krapina dipl. ing. Branko Tušek, revirnica Anemari Dolenec, dipl. ing., te rukovoditelj proizvodnog odjela zagrebačke Uprave, dipl. ing. Marijan Barulek. močvarna staništa Uz Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit i ribnjake Crna Mlaka, donji tok rijeke Neretve (delta Neretve) četvrto je močvarno <strong>među</strong>narodno značajno stanište uneseno u popis Ramsarske konvencije potpisane 1971. u svrhu zaštite i očuvanja vlažnih staništa kao kolijevke bioraznolikosti. No nad deltu Neretve nadvili su se problemi novoga doba, novi projekti, od kojih je jedan i izgradnja hidrocentrala u gornjem toku rijeke U Hrvatskoj Piše: Irena Devčić-Buzov Foto: Biserka Marković, Ivica Kodžoman močvarna staništa predstavljaju neprocjenjivo bogatstvo bioraznolikosti flore i faune. No, predstavljaju i vječnu borbu iz<strong>među</strong> lokalnog stanovništa koji taj prostor koristi zadnjih nekoliko stotina godina za svoje životne potrebe i stručnjaka koji ova područja žele zaštititi od daljnjeg uništavanja. Na hrvatskoj obali i otocima preostalo je još vrlo malo močvarnih staništa. Većina priobalnih močvara je isušena te je očuvano svega nekoliko većih močvarnih područja od kojih je najznačajnije močvarno područje donjeg toka rijeke Neretve koje se i nalazi na Popisu močvara od <strong>među</strong>narodne važnosti (Ramsarski popis). Donje-neretvanska delta po mnogočemu je posebno i jedinstveno područje na primorskom dijelu <strong>Hrvatske</strong>. Nekoliko je razloga zbog čega je Neretva na svome ušću formirala deltu. Samo područje Hoće li izgrad gornjem toku disponirana. Ta proširenja bila su dio srednjeg toka Neretve koja je svoje ušće imala negdje kod Pelješca. Neretva je najduža i vodom najbogatija balkanska pritoka Jadranskog mora. Izvire na 1.227 m nadmorske visine, pod vrhom Grdelj, planine Lebršnik, a dužina njezinog toka iznosi 225 km. Plovna je do Metkovića i raspolaže velikim hidroenergetskim potencijalom od 4.905,600.000 kWh godišnje. Srednji tok Neretve danas je značajno izmijenjen u odnosu na stanje prije 1953. godine. Tada je na Neretvi, pet kilometara iznad Jablanice, podignuta brana visine 80 m i tako je rijeka, uzvodno do Konjica, pretvorena u akumulacijsko jezero. Ekološka udruga Lijepa Naša iz Ploča preuzela je brigu o ovom vrijednom prostoru. Hrvatski dio delte Neretve obuhvaća oko 12.000 ha, kaže predsjednica Udruge Ana Musa, no zaštićeno je svega oko 1.200 ha na dva lokaliteta. Nasrtaja na ovo područje, kaže ona, ima sa svih strana, a počeli su prije nekoliko godina. Nakon što je udruga Lijepa Naša uspjela spriječiti Šveđane da upravo na tom području izgrade apartmane, te nakon 12 Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME
USUSRET DANU MOČVARNIH STANIŠTA, 2. VELJAČE Delta Neretve nja hidrocentrala u ugroziti deltu Neretve što se izborila da se spriječi pretjerano pjeskarenje na samom ušću, pojavila se nova, do sada najveća prijetnja za ovaj vrijedan i zaštićen prostor <strong>–</strong> projekt »Gornji horizonti«. Stručnjaci i zaštitari, ali i velika većina lokalnog stanovništva, na spomen ovog projekta žestoko reagiraju. Zbog čega je to tako Riječ je o jednom od najvećih projekata i investicija u elektroenergetskom sektoru BiH. Radi se o megaprojektu gradnje hidroelektrana, koje pod nazivom »Gornji horizonti« već nekoliko godina provodi Elektroprivreda Republike Srpske, a jedan je od najunosnijih poslova u jugoistočnoj Europi. Najveće posljedice odrazit će se upravo na donji tok rijeke Neretve jer zbog smanjenja voda u sušnim periodima dolazi do povećane salinizacije Neretve. To će se najviše odraziti na poljoprivredu, ali i na ukupni ekosistem donjeg toka rijeke. Kako kaže Amir Varščić iz udruge Zeleni-Neretva iz Konjica, radi se o prevođenju voda jednog sliva u vode drugog sliva, odnosno iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice. Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME 13
Change language