Preuzmite tekst

More documents

Recommendations

Info

zaštićena 18 . Ipak, zajednički sporazum stranaka ili kupčevo saznanje ili svijest o nesaobraznosti u trenutku zaključenja ugovora oslobađaju prodavca od odgovornosti. Nesaobraznost mora postojati u trenutku prelaska rizika, čak i ako je nedostatak postao očigledan nakon tog trenutka. Slična rješenja su predviđena i u Zakonu o obligacionim odnosima 19 . Pored materijalne odgovornosti, prodavac odgovara i za pravne nedostatke, što znači da je dužan da robu oslobodi od prava ili potraživanja trećeg lica, osim ako se kupac s tim nedostatkom složi. Irelevantna je činjenica da li je prodavac u trenutku zaključenja ugovora znao ili mogao znati da postoji pravni nedostatak 20 . Sporan je trenutak kada roba mora biti oslobođena od zahtjeva trećih lica. Tumačenjem se iznalazi rješenje da će kršenje ove prodavčeve obaveze postojati samo ako su činjenice na koje se poziva treća strana postojale prije izvršene isporuke 21 . Ova obaveza se ne proteže na prava industrijske ili druge intelektualne svojine, osim ako se kupac s tim ne složi. Obaveze prodavca u slučaju povrjede ugovora Ukoliko prodavac propusti da izvrši svoje obaveze, kupac ima više mogućnosti za zaštitu svojih prava zavisno od prirode i težine povrjede, kao i ponašanja obe strane. Ukratko, kupac može da zahtijeva ispunjenje prodavčevih obaveza ako se ne koristi nekim sredstvom koje bi bilo suprotno takvom zahtjevu (član 46, stav I). Kupac može da odredi dodatni rok razumne dužine za izvršenje prodavčevih obaveza kada ne smije da koristi druga sredstva izuzev ako primi obavještenje od prodavca da on neće izvršiti svoje obaveze do isteka roka. Dalje, u slučaju bitne povrjede ugovora, kupac može da traži zamjenu robe ako ona nije saobrazna ugovoru (član 46, stav II). Prema članu 25. Konvencije, bitna povrjeda ugovora je povrjeda kojom se drugoj strani uzrokuje šteta koja je suštinski lišava onoga što je opravdano očekivala od ugovora, osim ako je 18 Slično rješenje prihvata i naš zakon (član 479), kao i engleski Sale of Goods Act 1979 (sekcije 13,14 i 15), njemački Bürgerliches Gesetzbuch (član 434), američki Unifrom Commercial Code (Sekcija 2, član 314)... 19 Uporediti član 36. CISG-a i član 478. ZOO-a. ZOO dodaje da prodavac odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prelaska rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga. 20 J.O. Honold, Uniform Law for International Sales under 1980 United Naitons Convention, Kluwer Law International, Alphen aan den Rijn 2009, 262. 21 P. Huber; A. Mullis, The CISG: A New Textbook for Students and Practitioners, Sellier, European Law Publishers, Minhen 2007, 173.
povrjeda posljedica okolnosti koje strana koja je uzrokovala štetu nije mogla predvidjeti, kao ni razumno lice istih svojstava u istim okolnostima. Postavlja se pitanje trenutka u kojem strana koja je uzrokovala štetu mogla predvidjeti okolnosti: da li je to samo trenutak zaključenja ugovora ili se odnosi i na docniji period 22 Treće, postoji mogućnost raskida ugovora u slučajevima kada propust prodavca predstavlja bitnu povrjedu ugovora i kada prodavac ni u naknadnom roku ne isporuči ili izjavi da neće da isporuči robu. Imajući u vidu teškoće u definisanju pojma bitne povrjede, prodavac uvijek može da traži naknadu štete ako kupac pogriješi u svojoj procjeni. Četvrto, kupac može da traži popravku robe ako je ona nesaobrazna ugovoru, osim ako bi to bilo nerazumno imajući u vidu sve okolnosti slučaja. Na primjer, bilo bi nerazumno tražiti popravku od prodavca ako kupac sam može da popravi robu bez posjedovanja nekih posebnih sposobnosti, vještina ili znanja, pri čemu prodavac ostaje u obavezi isplate troškova takve poravke 23 . Pod određenim uslovima, kupac čak može da zadrži robu koja nije saobrazna ugovoru i da istovremeno obaveže prodavca da uplati nižu cijenu srazmjerno razlici između vrijednosti stvarno isporučene robe u vrijeme isporuke prema vrijednosti koju bi u to vrijeme imala roba saobrazna ugovoru. Konačno, prodavac je pored ovih obaveza dužan da na kupčev zahtjev nadoknadi štetu, i to kako stvarnu štetu, tako i izmaklu dobit (član 74). Bečka konvencija je najvažniji pravni instrument koji reguliše međunarodnu prodaju robe, pa je i njen značaj za međunarodnu privredu neprocjenjiv. Imajući u vidu njen internacionalni aspekt, ostavljena je velika sloboda ugovornim stranama da same odrede prava, obaveze i način ispunjenja, ali i velike mogućnosti u tumačenju uspostavljenih pravila. Ove osobine nisu mimoišle dejstvo i tumačenje pravnih normi koje određuju prodavčeve obaveze isporuke robe, prenosa svojine i odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke robe. Obavezne odluke i savjetodavna mišljenja brojnih nacionalnih sudova, (inter)nacionalnih arbitara, pravnih stručnjaka i međunarodnih organizacija su u velikoj mjeri doprinijele širokoj 22 Uglavnom je prihvaćeno šire tumačenje koje se ne ograničava samo na trenutak zaključenja ugovora. Za suprotno mišljenje vidjeti I. Schwenzer; P. Schlechtriem, Schlechtriem & Schwenzer: Commentary on the UN Convention on the International Sale of Goods (CISG), Oxford University Press, Oxford 2005, Art. 25, para. 15. 23 Oberlandesgericht Hamm, 09.06.1995, CISG-Online 146 (Njemačka), http://www.globalsaleslaw.org/content/api/cisg/display.cfmtest=146, pristup 17.08.2012.
Page 1 and 2: OBAVEZE PRODAVCA PREMA KONVENCIJI U
Page 3 and 4: zahtijeva od kupca plaćanje ugovor
Page 5: slučaj kada se predaja dokumenata

Preuzmite tekst

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?