I 1 - Å umarski list

— 180 —
Ova bolje stojeda manjina najviše se koristuje zajedničkim
pašnjacima i uništava ih, a najviše se protivi svakoj mjeri,
koja ide za poboljšanjem, jer se sasvim opravdano boji, da bi
se umanjilo područje koristovanja. Siromašniji pak žitelji nemaju
tu tolikog intertsa, jer drže malen broj blaga Šumarnik
Thal predlaže u svom jednom referatu, da bi se uživanje zajedničkih
pašnjaka imalo tako urediti, da svaki ovlaštenik ima
prava na zajednički pašnjak u-oniti toliko blaga, koliko odgovara
8 jedne strane ovlašteništvu a s druge strane izdašnosti
pašnjaka, To pravo može svaki cijelo ili djelomice ustupiti
drugima. Na taj način mogu oni, koji drže mali broj blaga, ili
koji u opde blago ne drže, svoje pravo unovčivati. U tom slučaju
bi odšteta stojala u pravilnom omjeru prema vrijednosti
i izdašnosti pf šnjaka, te bi se pobudio interes siromašne klase,
dakle vec^ine na (čuvanje i melioriranje pašnjaka. Bogata manjina
ne bi više mogla S70je lične koristi pokrivati s intere
sima vedine i prikazivati ih kao identične s interesima opdine
ili zajednice.
Ostale uzroke propadanja zajedničkih pašnjaka i stvaranja
krasa, koliko potječu od ljudskih čina, napomenudemo kasnije.
Financijalni momenat. Pošumljenje krasa je poradi
tehničkih poteškoda 3—^4 puta skuplje od pošumljenja
običnog šum. areala.
Financijalni uspjeh se dakle ne može mjeriti po rtntabilitetu
ostahh postojećih šuma, nu ipak se s č sto financijalnog
i ekonomskog gledišta može preporučiti pošumljenje krasa, jer
je izvjesno, da se uložena glavnica ukamaduje s IV2—27o-
Generacija, koja mora troškove podmiriti svakako prinosi
tom velike žrtve, jer se financijalni efekat tog pothvata pokazuje
tek za 80—100 godina. Nu od početka narodnogođpodargkog
života rukovodila je sva pokolenja kulturnih naroda
etička ideja, koja nam stavlja u dužnost, da u jednakoj mjeri
vodamo računa i 0 bududnosti.
Pridona sanje znatnijih žrta-'a za velike kulturne
je postulat narodne svijesti i ponosa našeg.
zadatke