Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BROJ 4. U ZAGREBU 1. TRAVNJA 1910. GOD. XXXIV.<br />
ŠUMARSKI LIST<br />
Pretplata za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, družtva dobivaju <strong>list</strong> bezplatno<br />
— Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite<br />
članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za<br />
»Šum. <strong>list</strong>« K 4 u ime preplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini<br />
broj »Šum. <strong>list</strong>a« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na <strong>list</strong> prima predsjeđničtvo družtva.<br />
Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za ^/j stranice 9 K; za '/» stranice 7 K<br />
V4 stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.<br />
Zakon o pošumljenju krasa.<br />
Napisao Stevan Petrović, kr. zem. šum. nadzornik.<br />
Lijepi nasadi, koji su u novije doba podignuti na krasu,<br />
dokazuju u dovoljnoj mjeri, da je pošumljenje krasa u tehničkom<br />
pravcu riješeno, i da je samo pitanje novca i vremena,<br />
kad bi se cijeli kras mogao ponovno zazelenjeti.<br />
Premda nam nije zadada, da pišemo o tehničkom radu<br />
kod pošumljenja krasa, ipak držimo, da se ne udaljujemo od predmeta,<br />
0 kojem raspravljamo, — jer je od važnosti za zakon o<br />
pošumljenju krasa — ako istaknemo, da se taj rad krede u dva<br />
smjera. U toplijim krajevima, u kojima se nalaze obršteni i zakržljali<br />
ostaci nekadašnjih šuma (grmovi i šikare) mogu se<br />
jednostavno strogom zabranom sječe i paše u takovim mjestima<br />
u kratkom vremenu podidi dosta lijepe šume<br />
Sasvim ogoljela zemljišta pošumljuju se pretežno dvogodišnjim<br />
crnim borom, koji najbolje odolijeva najubitačnijim<br />
elementima na krasu, a to su: žega i bura<br />
Nu borove kulture imaju samo privremen značaj, da poprave<br />
tlo, i da se pod njihovom zaštitom uzgoji bolja i vrednija<br />
vrst drveća. Samo na glavicama i hrptima, uopde na<br />
eksponiranim mjestima imaju borovi nasadi trajno značenje, jer<br />
služe kao zaštitni plašt. Na takovim mjestima valja borova<br />
stabla uzdržati do najviše dobi te onda naravnim načinom pomladiti<br />
sastoji ne u oplodnom ili prijebornom sjeku, jer crni bor<br />
podnosi stanoviti stepen zasjenjivanja.
Change language