I 1 - Å umarski list

— 1S2 —
Zakon o pošumljen ju
krasa.
Prelazedi na zakon za pošumljenje krasa moramo se ponajprije
obazreti na slične zakone u drugim državama, te i^;
njih povaditi sve dobre ustanove, koje bi se mogle na naše
odnošaje primijeniti. Najbliža nam je u tom pogledu austrijska
pola monarhije Današnji zakon ove vrsti spada u Cislitaviji u
kompetenciju pokrajinskih sabora, pa stoga svaka provincija
ima svoj posebni zakon. Ponajprije je zakon stvoren za grad
Trst (g. 1881.), zatim za Goricu i Gradišku (1883. g.), za
Kranjsku (1885. g.), te za Istru (1886. g.). Potonji zakon protegnut
je g. ] 892. i na kvarnerska ostrva.
Svi ovi akoni sa istovjetni i skoro od riječi do riječi
jednaki, jedino u Dalmaciji je zakonodavstvo pošlo posebnim
putem.
Pošto kras Hrvatske i po geografskom položaju i po gospodarskim
prilikama čini prijelaz izmedju krasa prvospomenutih
pokrajina i krasa u Dalmaciji, to je nužno, da se
upoznamo s glavnim ustanovama obadvaju zakona.
Prema zakonima valjanim za grad Trst, Istru, Kranjsku,
Goricu i Gradišku pošumljenje krasa provadjaju posebna
kraška povjerenstva, u kojima je zastupana država, pokrajina
i kraške opčine. Predsjednike povjerenstva imenuje ministarstvo
poljodjelstva, jedino u Istri predsjedava presjednik zem
kulturnog viječa, ili njegov zakoniti zamjenik.
Samo povjerenstvo sastavljeno je — primjerice u Istri
iz slijededih članova: sve kot. oblasti na kojih se područje zakon
odnosi (a takove su četiri) biraju po jednog člana, zatim
sa 4 člana, koji se biraju izmedju opčinskih načelnika i to
tako, da je po jedna opdina zastupana iz svakog kotara. Zemalj.
odbor je zastupan jednim članom i konačno je zemalj. šum.
nadzornik.
Svakom članu odredjen je zamjenik. Sjedište povjerenstva
je u Poreču, Ljubljani, Trstu i Gorici.
Poslovanje povjerenstva uredjeno je pravilnicima, koja sama
povjerenstva sastavljaju.