I 1 - Å umarski list

— 133 —
Povjerenstvo riješava svoje poslove kolegijalno, a tako i
zaključke stvara.
Proti zaključcima povjerenstva slobodno je nezadovoljnoj
stranci poslužiti se pravom utoka na ministarstvo poljodjelstva.
Pravovaljanim postale zaključke povjerenstva provadja predsjednik
zajedno sa zem šum. nadzornikom; koliko je nužno,
mogu se u pomoć uzeti i područni šumarski tehnički organi.
Za pokriče svih troškova, skopčanih s posumljenjem krasa
uključiv ovamo i samoupravne troškove, osnovani su posebni
fondovi i to doprinosima zemlje, opdina i eventualno prinosima
privatnih interesenata. Stim fondovima upravljaju kraška
povjerenstva.
Najvažnija zakonska ustanova je svakako ona, koja se
odnosi na ustanovljenje površina, koje je nužno pošumiti. Pošumiti
se naime mogu ne samo ogoljela šumska zemljišta več i
pašnjaci i neplodna zemljišta, a ako osobite prilike zahtijevaju,
mogu se pošumiti i gospodarska zemljišta (euclave, zemljišta
na eksponiranom položaju i t. d.).
Izgleda na prvi pogled, da je ustanovljenje površina, koje
je nužno pošumiti, stvar jednostavna, nu obzirom na posjedovne
odiiošaje i razna ovlaštenja (imenito pravo paše) je to najteži
i najvažniji zadatak kraškog povjerenstva, jer predpostavlja potanko
poznavanje gospodarskih prilika i potreba kraških žitelja.
Ne može se dovoljno naglasiti, da je kod toga nužno postupati
najvećim obzirom i po mogučnosli sporazumno s interesentima.
Valja uvijek držati na umu, da pošumljenje krasa
nije samo o sebi svrha, već da se taj rad provodi u interesu
kraških žitelja i da će uspjeh to veći biti, što se više bude
vodilo računa o gospodarskim potrebama njihovim.
Uspjeh toga rada ne zavisi toliko od strogosti zakona,
koliko od svijesti i uvjerenja žitelja, da je taj rad u istinu
koristan i da se provodi nužnim obzirima prema gospodarskim
potrebama njihovim.
Držeći se tih principa valja za pošumljenje izlučiti samo
ona eksponirana mjesta, na kojima bi šuma povoljno djelovala,